Dostupni linkovi

Urbicidne investicije


Mesto nekadašnje Komunalne banke i jermenskog spomenika, mart 2016.
Mesto nekadašnje Komunalne banke i jermenskog spomenika, mart 2016.

Srušenje zgrade nekadašnje Komunalne banke koja je bila pod zaštitom države, zatim otklanjanje spomenika jermenskoj porodici u centru Novog Sada izazvali su lavinu negodovanja građana. Međutim, promena izgleda grada, kako stvari stoje, ne završava se na ovim potezima.

"Ja sam u metežu, treba izgubljene da tražim, praštaj druže, daj mi pesmu" - između ostalih i ove redove su Novosađani mogli da čuju u centru Novog Sada gde je čitanjem jermenske poezije u blizini uklonjenog spomenika jermenske porodice Čenazi održan protest građana zbog promene lica strogog centra grada.

Osim ovog spomenika srušena je i zgrada Komunalne banke koja je, takođe, bila pod zaštitom države. Na njenom mestu biće izgrađena zgrada od trinaest spratova.

Na negodovanje građana direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Miroslav Kopanja odgovara da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

Protest građana u Novom Sadu
Protest građana u Novom Sadu

"Samo da kažem da ispred Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada smo odradili sve predradnje u skladu sa Zakonom o kulturi i Zakonom o kulturnim dobrima, spomenik je rasklopljen i ide na restauraciju", kaže Kopanja.

On tvrdi da će spomenik biti vraćen, iako se još ne zna gde će on tačno stajati.

Direktor Javnog preduzeća "Urbanizam" Dušan Miladinović kaže da je promena u strogom centru Novog Sada naišla na otpor samo zbog toga što građani teško podnose promene. On napominje da će radovi na višespratnici na mestu kulturnog spomenika zaposliti veliki broj ljudi.

"Red je da se izgradi jedan moderan objekat koji će Novom Sadu doneti višestruku korist: prvo, ovo neće biti tako zapušteno, a drugo tu će biti zaposleno više od petsto ljudi u toku naredne dve i po godine, a komunalni doprinosi gradu biti više od tri i po miliona evra", tvrdi Miladinović.

Na ovakva objašnjenja su građani burno reagovali.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00


Povodom sve jačeg negodovanja oglasio se i investitor. Firma "Galens" tvrdi da su prilikom radova "vodili računa o svim aspektima zaštite, kako ekološkim i građevinskim, tako i kulturološkim".

Burne su reakcije i na društvenim mrežama gde je neformalna grupa pod imenom "Zgrada" pokušava da ukaže na haotične građevinske poteze gradskih čelnika.

Aktivistkinja iz te grupe koja nam se predstavila kao Marija, na naše pitanje kako komentariše promene u centru grada cinično kaže: "Kada se već desila ta promena urbanističkog plana za koju stvarno ne sumnjamo da je bila legalna i legitimna, mi smo se pitali zašto samo trinaest spratova, zašto ne dvadeset tri, pa da to bude u nivou sa 'katedralom' ili da bude više od 'katedrale', prosto zašto građani Novog Sada zaslužuju samo trinaest spratova?"

Osim njih brojne nevladine organizacije su podigle glas protiv nagle i haotične promene lica grada. Među njima i Novosadski književni klub koji je uputio pismo predstavnicima Uneska sa molbom da reaguju. Druge nevladine organizacije govore o urbicidu.

U saopštenju šesnaest organizacija ističe se da izgradnja osim što je u suprotnosti sa svakom urbanističkom logikom, iza nje stoje brojne sumnjive radnje i interesi.

"Podsećamo da su novosadske arhitekte prošlog leta uputile otvoreno pismo Gradu u kojem su od gradskih vlasti tražili da se stopira promena urbanističkog plana koji će omogućiti rušenje zgrade banke i izgradnju solitera", navodi se u saopštenju.

Izgled nove zgrade
Izgled nove zgrade

Bojana Karavidić iz organizacije "Suburbium" koja se bavi promovisanjem kulturne baštine kaže da narušavanje izgleda grada traje još od pedesetih godina.

"Početak je bio probijanje velikih bulevara kada je srušena Jermenska crkva a za dlaku je istu sudbinu izbegla Uspenska crkva kada se i pored nje sagradilo u starom jezgru grada megalomansko mermeno belo pozorište koje do dana današnjeg bode oči a pre dve godine preko puta tog pozorišta napravljen je moderan hotel", navodi Karavidić.

Ona dodaje da profit ne može da bude jedini merodavni pokazatelj razvoja.

"Uloga vlasti je da se bavi identitetom grada i očuvanjem njegove baštine. Ukoliko nije u stanju da to učini i ukoliko je kapital i investitor jedino merilo razvoja grada, onda tu nešto nije u redu", kaže Bojana Karavidić.

Inače, prema pisanjima novosadskih medija, građane čeka još jedna promena: uskoro će biti srušene i trščare u jednom delu grada sa kojih je skinuta zaštita, a Skupština grada je na tom mestu odobrila izgradnju solitera.

XS
SM
MD
LG