Dostupni linkovi

logo-print
Vijeće za vanjske poslove EU, na sjednici sredinom aprila, razmatraće novi ili jednostavniji model pridruživanja Bosne i Hercegovine, iza kojeg stoje Hrvatska i Slovenija. Za sada se malo zna šta ovi prijedlozi sadrže, osim da „ljestvica kriterija neće biti spuštena“. Veliki broj diplomatskih posjeta BiH tumači se na jednoj strani kao podrška ovim prijedlozima, odnosno ubrzanju integracijskog procesa, a na drugoj, kao lobiranje pred izbore za Evropski parlament.

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je, bez detalja, u više navrata obrazlagala potrebu da BiH dobije novi model pristupanja EU. Najviše spremnosti da se njena ideja čuje pokazano je na februarskom zasjedanju Vijeća za vanjske poslove EU:
Vesna Pusić

Vesna Pusić

„Nije bilo prvi put da sam ja o tome govorila, ali je bilo na neki način prvi put da je postojala spremnost da se čuje, da se ta tema otvori i da se o njoj razgovara. Nakon toga se pojavilo slovensko pismo visokoj povjerenici Ashton, koje mi pozdravljamo i zaista smatramo korisnom tu podršku, iako mi nismo spominjali ništa vezano za neku novu konferenciju o BiH, ali ima puno zajedničkih elemenata.“

Ključno pitanje koje se postavlja za sada je da li će se Bosni i Hercegovini, zbog njenog neuspjeha u reformama, “progledati kroz prste“. Tako je kao posljednji u nizu diplomata koji su govorili o ovoj temi, ambasador Francuske u BiH Roland Gilles, u nedjelju 30. marta, izjavio:

“Nećemo preskočiti reforme koje su potrebne BiH. Francuska smatra da se krupna pitanja, kao što je presuda Sedjić-Finci, ili postizanje mehanizma koordinacije moraju riješiti.

Posljednji sastanak podkomiteta za tehnička pitanja u Briselu je odgođen jer BiH još uvijek ne govori jednim glasom, a to mora postići. Ne želimo spuštati kriterije, ali predlažemo drugačije procedure, na osnovu kojih će se uspostaviti dijalog i doći do odgovora koje traže stanovnici i koje su posebno izrazili tokom protesta.”

Isto potvrđuju i domaći zvaničnici. Osman Topčagić, šef odsjeka za EU Ministarstva vanjskih poslova BiH, kaže:

„Ne radi se o popuštanju kriterija. BiH, kao i sve druge države, mora ispuniti sve uslove koji su definisani za napredak u ovom procesu. Međutim, redoslijed poteza može biti prilagođen specifičnoj situaciji i specifičnoj polaznoj osnovi s koje BiH kreće u ovaj proces.“

U iščekivanju detalja novog modela iza kojeg stoje diplomatije Hrvatske i Slovenije očekuje se podrška i drugih zemalja regije. Goran Nikolić, iz Instituta za evropske studije u Beogradu, naglašava:

„Interes je posebno Srbije i Hrvatske da BiH ide što brže EU, to nije sporno. Mi još ne znamo potpuno hrvatski predlog, ali ako on podrazumeva i ono što su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu promovisali, odnosno što je kasnije usvojeno, a to je rekonfiguracija ustavne strukture BiH u pravcu federalizacije, mislim da onda to nije dobro i nije realno zato što svaki pokušaj da se promeni Ustav i da se promene odnosi bi zahtevao saglasnost sva tri naroda - i mislim da zaista to nije dobro i nije realno.“
Edin Rizvanović

Edin Rizvanović

Profesor Univerziteta u Mostaru Edin Rizvanović smatra da je ključ problema u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, koji je potpisan još 2008. godine, a ne u izmišljanju novih modela. Takođe komentariše iskrenost namjera EU, ali i Hrvatske prema BiH:

„Normalno je u svim okolnostima da je Srbija dobila olakšice u ovom dijelu, ali je normalno bilo da se to učini i prema BiH. S druge strane, Hrvatska koja je sada incijator novog pristupa, nazovimo ga tako, prošle je godine, a to se nastavilo realizirati svih ovih mjeseci do danas, je tražila da ostane unutar sporazuma CEFTA u odnosima sa BiH, unutar nečega čemu više ne pripada od početka sedmog mjeseca prošle godine. To su stvari koje upućuju na stvarne interese onih koji bi trebali biti opet dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kroz dio koji se tiče regionalne saradnje, a ta saradnja bi trebala da počiva na načelima ravnopravnosti.“

Analitičar Vedran Džihić, pak, smatra da je EU dužna ponuditi lakši put BiH zbog nedopustivo neaktivnog odnosa prema ovoj zemlji:

„Ja mislim da je u ovom momentu na neki način raskrinkana i politika EU prema BiH, koja je zadnjih godina bila reaktivna, pasivna. Svaki put kad pričam sa nekim osobama koje se bave BiH u Briselu, to su u principu standarne floskule –’političari se moraju dogovoriti’ itd., tako da se politika EU prema BiH u zadnjih par godina može svesti na jednu riječ, a to je ciničan odnos. Jer svaki zahtjev ’uzmite vašu sudbinu u svoje ruke, ali mi smo ti koji smo vam napravili takvu sudbinu 1995. i poslije toga’ je zaista samo ciničan.“

Građani puno ne vjeruju rezultatima bh. političara, ali ni pomoći iz regije:

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG