Dostupni linkovi

logo-print

Novi izazovi za Obaminu spoljnu politiku sa republikanskim Kongresom


Obama na konferenciji za novinare 5. novembra 2014.

Obama na konferenciji za novinare 5. novembra 2014.

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je kako će se zajedno s američkim Kongresom raditi na novim ratnim ovlastima u borbi protiv ekstremističke Islamske države u Iraku i Siriji. Bio je oprezno optimističan oko postizanja dogovora s Teheranom o spornom iranskom nuklearnom programu. Oko ovo dvije teme Bijela kuća će imati daleko manje manevarskog prostora kada se u januaru formira novi Kongres u kojem Republikanci imaju većinu, i u Zastupuničkom domu i Senetu.

Obama je najavio da će lidere Kongresa na novom sastanku u Washingtonu 7. novembra informirati kako napreduje međunarodna borba protiv militanata u Siriji i Iraku.

"Prerano je reći da li pobjeđujemo, jer, kao što sam rekao na početku kampanje protiv ISIL-a, plan je dugoročno ojačati iračku vladu i njene sigurnosne snage, kako bi uz našu zračnu pomoć mogli vratiti pod svoju kontrolu teritorije koje su zauzeli militanti. Izgradili smo snažnu međunarodnu koaliciju, ali nužno je nastaviti s obučavanjem iračkih snaga, nabavom opreme, pružanjem druge vrste pomoći koja je potrebna da se Iračani bore za svoj teritorij“, rekao je Obama.

Bijela kuća nema širokog prostora za političke manevre, jer se očekuje da na čelo Komiteta za oružane snage dođe republikanski senator John McCain, oštri kritičar Obamine vanjske politike.

McCain je do sada više puta jasno rekao da podržava vojnu intervenciju Sjedinjenih Država u Ukrajini, Siriji i Iraku.

Na saslušanju u Senatu, u septembru, stavio je u prilično težak položaj čelne ljude Pentagona, ministra obrane Chucka Hegela i zapovjednika generalštaba Martina Dempseya, kada ih je upitao da li će Washington podržati snage sirijske opozicije u borbi protiv režima Bašara al Asada.

John McCain

John McCain

McCain je kritizirao Obaminu politiku prema Rusiji, a Vladimira Putina je optužio da vlada „ represijom, nasiljem i korupcijom“.

Republikanci su do sada više puta izražavali svoje neslaganje s Bijelom kuće oko dogovora s Iranom o spornom nuklearnom programu.

Na prvom sastanku s liderima i Republikanaca i Demokrata nakon što su Demokrati ostali bez većinu i u Senatu, Obama je rekao da je nejasno da li će Sjedinjene Države i druge velike svjetske sile moći postići trajni nuklearni sporazum sa Teheranom, te da bi se trebalo više znati u idućih par tjedana.

Američki predsjednik je kazao da je napredak postignut, te da bi trajan dogovor bio koristan i za Iran, regiju i svijet. No, otvoreno je pitanje da li će Teheran prihvatiti nuklearni sporazum.

Obama je obećao da će predstaviti dogovor američkim zakonodavcima, ako bude garantirao da Iran neće moći tajno razvijati svoj nuklearni program koji bi mu omogućio da dodje do atomske bombe i drugog nukleanog naoružanja.

Teheran inzistira da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, za civilne svrhe i želi da međunarodna zajednica ukine nametnute sankcije koje su uzdrmale iransku ekonomiju.

Ukoliko dođe do dogovora, i Obama odluči omekšati sankcije, to bi moglo dovesti do snažne konfrontacije između budućeg Kongresa i Bijele kuće.

Istina, i Demokrati i Republikanci nakon izbora su izjavljivali da je važno međusobno uvažavanje, naglašavajući da su birači poručili da očekuju da Kongres i Obama nađu "zajednički jezik" i poduzmu brze akcije na važnim zakonskim pitanjima. Obama je izrazio spremnost da iduće dvije godine što je bolje moguće surađuje s novim Kongresom, uz napomenu:

„Kongres će donjeti neke zakone koja je neću moći potpisati. Neke moje akcije se neće svidjeti novom Kongresu. No, sve je to prirodno. Tako funkcionira demokracija.“

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG