Dostupni linkovi

logo-print

Američka kongresmenka Janice Hahn uputila je u Zastupnički dom Kongresa rezoluciju kojom traži da predsjednik Barack Obama imenuje posebnog predstavnika za Balkan i BiH zbog zastoja u euroatlantskome putu BiH. U rezoluciji upozorava i na stalno smanjivanje prava Hrvata zbog čega dolazi do političkih blokada i zastoja u BiH. Javnost u BiH o ovoj je rezoluciji izvjestila Nacionalna federacija američkih Hrvata, a analitičari smatraju da novi predstavnik kog bi eventualno poslale Sjedinjene Države nije rješenje niti da bilo kakva rezolucija može riješiti otvoreno “hrvatsko pitanje” u BiH.

Tekst rezolucije kojom se od američkog predsjednika Baracka Obame traži da imenuje posebnog predstavnika za Balkan i BiH objavljen je i na oficijelnoj stranici kongresmenke Janice Hahn.

Riječ je o Rezoluciji 705 koju je zastupnica Demokratske stranke iz Kalifornije uputila kao kao rezultat lobiranja Nacionalne federacije američkih Hrvata, a koju je još ranije Senatu uputio američki senator hrvatskoga porijekla Mark Begich.

Kongrensmenka navodi da bi eventualni predstavnik, kog bi imenovao američki predsjednik, radio u partnerstvu s OHR-om, EU, NATO-om i političkim čelnicima u BiH, ali i sa susjednim zemaljama, na potrebnim reformama na svim nivoima vlasti i društva u BiH.

Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa kaže da u Rezoluciji nema ničeg novog jer je evidentan zastoj BiH na euroatlantskom putu kao što je otvoreno pitanje prava Hrvata u BiH:

„Što se tiče samog koncepta konstitutivnosti, ko je više konstitutivan, ko je manje, jedino pošteno bi bilo da su svi građani ravnopravni i konstitutivni - i samim tim modelom konstitutivnosti se narušavaju prava velikog dijela građana. I pomalo te tužbe stižu. Mi smo znali za Sjedić - Finci, sad je još jedna presuda dobivena i biće ih još više. Znači, to je jedan neodrživ model. A prijedlog da dođe još jedan predstavnik? Mi već imamo EUSR - European Union Special Representatives, imamo OHR - možda bi nam Putin mogao još poslati još jednog predstavnika, tako da onda kao što je Travnik bio grad konzula, mi bismo mogli biti grad predstavnika. To je stvarno već komedija“, konstatuje Ivančić.

Esad Bajtal

Esad Bajtal

Profesor Esad Bajtal takođe smatra da se prilike u BiH ne mogu popraviti na ovakav način:

„Ako bi se prihvatila logika ovog prijedloga, znači trebao bi još jedan, a onda u nekom nastavku još jedan, jer ovdje je sve na tri, pa bi trebala biti tri predstavnika i time bi se već postojeća komplikovana priča u BiH i oko BiH dovela baš do jednog apsurda - na treću, kako bi to rekli matematičari. Dakle, ja ne mislim da se stvari mogu rješavati na taj način, da ne trebaju sad posebni predstavnici za svaki od naroda ovdje, nego da naprosto međunarodna zajednica treba ovu državu izvesti iz onog okvira u koji ju je svrstala Dejtonskim sporazumom i napraviti neki novi pravni okvir, okvir pravne države u kojoj će onda problemi koji postoje biti riješeni, a život krenuti svojim putem“, ocjenjuje Bajtal.

Svođenje na politička prava

Veliki dio Rezolucije odnosi se na rješavanje hrvatskog pitanja u BiH. Kongresnica Hahn ističe da "bilo koja buduća reforma treba uzeti u obzir zaštitu konstitutivnih prava svih, uključujući Hrvate, brojčano najmanji od tri konstitutivna naroda i spriječiti bilo kakvo buduće slabljenje njihove pozicije".

Srećko Latal iz Udruženja za društvena dešavanja SOS kaže da je jedan od suštinskih problema u BiH, inače, što se odvojeno posmatraju nacionalna pitanja:

„U posljednjih par godina niko se ozbiljno nije pozbavio bh. pitanjem, koje uključuje sva ta pitanja i još mnoga druga. Mislim da ovakva rezulucija u ovom trenutku nije realna. Da li je i u kom obliku dio nekih predizbornih kampanja, bilo bh., hrvatskih ili američkih, u ovom trenutku mislim da je zaista nezahvalno prognozirati“, navodi Latal.

Upozorenja iz Rezolucije američke kongresmenke da se broj Hrvata u BiH prepolovio, pa ih je trenutno oko 460.000, te da nije prihvatljivo da se ovaj negativni demografski trend odražava u smanjenju konstitutivnih prava Hrvata u BiH, komentariše predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić:

„Hrvati nemaju nikakva politička prava ili Srbi ili Bošnjaci, recimo, u Austriji, pa opet žive tamo. Ali ovdje se sve svelo na politička prava. Ono što je važno je da 90 posto svjetske migracije je samo ekonomska“, naglašava Topić.

Kongresmenka Janice Hahn zastupnica je 44. okruga Kalifornije. Ona je, za razliku od bh. političara, odgovorna prema svojim biračima kaže Zoran Ivančić i objašnjava:

„Ona je u tom dijelu Kalifornije gdje je San Pedro, gdje je velika dijaspora i Dalmacija. To ujedno ukazuje kako naš sistem ne valja, jer mi ovdje nemamo izbornu bazu ili tijelo. Političari u našem parlamentu nemaju odgovornost prema onima koji su ih izabrali. Znači, neko iz nekog uništenog ili poplavljenog sela ili općine nema nikog svog u parlamentu,zato što su kod nas u parlamentu svi iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle ili Mostara - nema niko iz ovih poplavljenih krajeva.“

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG