Dostupni linkovi

logo-print

Nove biljne i životinjske vrste stižu na obući turista


Ilustracija

Ilustracija

Rubove Antarktika osvojile su nove vrste biljaka i sitnih životinja. Nakon što su naučnici ispitali odjeću i obuću turista, te istraživača koji su posjećivali Antarktik, pronašli su sjeme i klice raznih biljaka. Novi biljni izdanci ranije su otkriveni i na antarktičkom poluotoku koji se ubrzano zagrijava.

U članku kojim se objavljuje ova novost naučnici tvrde da je širenje novih biljnjih vrsta uvjetovano globalnim zagrijavanjem. Istraživač Steven Chown s južnoafričkog Univerziteta Stellenbosch kaže kako su u prošlosti ljudi bili skeptični prema mogućnosti “rađanja” života u dijelovima Zemlje koja je hiljadama godina pokrivena vječnim ledom.

"Zaboravljaju, međutim, da je 1% bez leda, a to je još uvijek značajna teritorija poluotoka koji se ubrzano zagrijava”, objašnjava Chown.

Antarktički poluotok, koji se proteže skoro do najjužnijeg “špica” južnoameričkog kontinenta, za oko 3 stepena Celzijevih se brže zagrijava od ostatka svijeta. Kao rezultat imamo topljenje ledene kape.

Istraživački tim smatra da će Antarktički poluotok i otoci koji ga okružuju, u narednim desetljećima biti izloženi promjenama. Riječ je prije svega o novim biljnim i životinjskim vrstama koje nastaju na tim područjima. I morski se svijet mijenja, kaže Chown za BBC, podsjećajući na velike rakove koji su se već udomaćili u južnim morima iako su isuviše hladna za njih.

Koliko god nevjerojatno zvučalo, biljke su na Antarktik stigle na torbama i cipelama posjetitelja i turista. Naučnici su ustvrdili da godišnje svaki čovjek koji stigne na krajnji jug Zemljine polulopte prinese u prosjeku 9,5 različitih sjemenki, što znači blizu 70.000 različitih sjemenki godišnje ostane na Antarktiku. Pošto se ljudi zadržavaju samo u najtoplijem dijelu kontinenta, sjemenke uspijevaju preživjeti, ali modificirane.

Na jednom otoku, 100 km sjeverozapadno od antarktičkog poluotoka, već su se učvrstile dvije vrste trave i dvije kolonije sićušnih životinja koje žive u površinskom sloju tla. Na zapadnim padinama samog poluotoka, vrsta trave Poa annua etablirala se u blizini četiri istraživačke stanice - što znači da je sjeme vjerojatno nehotice donio neki gostujući naučnik.

Poa annua je već preuzela nekoliko sub-antarktičkih otoka, gdje je postala dominantna vegetacija.

Istraživači sugeriraju da se, što je prije moguće, poduzmu mjere kako bi se spriječila dalja invazija postojećih vrsta i koliko je moguće, unošenje novih vrsta. No, plaše se da je za neke žive vrste već prekasno jer su se duboko ukorijenile u tlo.

Međunarodno udruženje antarktičkog Tour Operatora (IAATO), koja pokriva većinu kompanija u tom području, već preduzimaju mjere kako bi bili sigurni da turisti dolaze “bez sjemena”. Tako se kontroliraju vozila i prtljaga, odjeća mora biti čista, a čizme potpuno nove.

No bez obzira na sve mjere, ljudi sa sobom uvijek, a da to i ne znaju, donose i druge žive vrste. Tako je, i uz najveće napore, nemoguće spriječiiti “uvoz” novih živih bića. Tim naučnika koji se bavi zaštitom Antarktika vjeruje da postoji moralna obaveza svih koji dolaze da pomognu na očuvanju tog dijela Zemlje od štetne “invazije”.

Njihove crne prognoze kazuju da će, ukoliko se ne preduzmu zaštitne mjere, Antarktik za 100 godina biti mjesto koje će “potamnjeti” od štakora, vrabaca i Poa annua trave.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG