Dostupni linkovi

Zbog azilanata ponovno prijetnje vizama za BiH, Srbiju i Makedoniju


Ilustracija

Ilustracija

Zbog povećanog broja lažnih azilanata, Njemačka je ponovno najavila kako će se zalagati za uvođenje viza građanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Na sastanku monitoring timova zemalja Zapadnog Balkana u Briselu, Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije je poslato posljednje upozorenje za rješavanje ovog problema. U suprotnom slijedi suspenzija bezviznog režima.

Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti sa suspenzijom bezviznog režima ukoliko broj lažnih azilanata u zemljama EU bude nastavio rasti.

Situaciju je dodatno zakomplikovalo povećanje aplikacija za azil u Njemačkoj, koje se tokom prošlog mjeseca povećalo za 49 posto u odnosu na prethodni. Prema pisanju lista Sueddeustche Zeitung, državljani Srbije podnijeli su prošlog mjeseca više od 2.600 zahtjeva, a državljani Makedonije više od 1.300. Što se BiH tiče, u posljednje tri sedmice bilo ih je oko 300 zahtjev za azil. Od 505 odobrenih zahtjeva nijedan nije s ovih prostora.

Šef bh. monitoring tima za primjenu bezviznog režima Bakir Dautbašić, koji je prisustvovao sastanku šefova monitoring timova zemalja Zapadnog Balkana u Briselu, a u povodu zahtjeva za azil u Njemačkoj, stanje ocjenjuje ozbiljnim.

„Zaista su brojevi izuzetno visoki. Nažalost, možemo reći da su i bh. građani također prikazani kao lažni azilanti koji su se u prilično velikom broju pojavili u Njemačkoj, što nam dodatno otežava situaciju, i dobili smo ne neki način posljednju opomenu pred određene probleme koje bismo zbog ovoga mogli imati“, rekao je Dautbašić.

Cecilia Malmström

Cecilia Malmström

Ponovna najava iz Njemačke dolazi manje od sedam dana nakon što su se ministri pravde i unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana obavezali u zajedničkoj deklaraciji u Tirani da će pojačati napore da zaustave neutemeljene zahtjeve za azil i zloupotrebu bezviznog režima. Ono što je zabrinjavajuće kada je u pitanju ovaj region jeste činjenica da je postotak lažnih azilanata iznimno visok.

„Broj tražilaca azila sa Zapadnog Balkana porastao je za 75 posto u odnosu na prošlu godinu. To je mnogo. Vrijeme je da se države ovog regiona ozbiljno bave nastalim problemom kako ne bi bio doveden u opasnost bezvizni režim. Mnogo se može učiniti na koordinaciji na nacionalnom nivou kako bi se izbjegle zloupotrebe. Dugoročno treba se baviti situacijom u kojoj se nalazi romska populacija u tim državama“, kazala je Evropska komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmström.

Jasne smjernice

Iako je najviše zahtjeva upućeno od građana Srbije i Makedonije, trend povećanja lažnih azilanata iz Bosne i Hercegovine predstavlja ozbijan problem, zbog čega zemlja može biti kolateralna šteta, smatra bivši ministar vanjskih poslova BiH, a danas član Komisije za ljudska prava azil i izbjeglice Parlamenta BiH Mladen Ivanić.

„Očito raste jako velikom brzinom i mislim da bi se morale preduzeti neke aktivnosti da se bezvizni režim ne bi ukinuo. Ja se ipak nadam da će ovo biti zasad samo upozorenje i da bi BiH u tom konktekstu mogla više biti žrtva drugih zemalja, posebno Makedonije i Srbije, ali sam uvjeren da će se morati preduzeti ozbiljne mjere i da će ipak, na kraju-krajeva, to leći da se bezvizni režim ne bi ukinuo - jer to je najveće dostignuće koje građani BiH za sada imaju od EU“, kaže Ivanić.

Zloupotrebe su prouzrokovale da liberalizacija viznog režima postane ugrožena, te da zemlje EU sve glasnije govore o zaštiti. Radi se o tzv. suspenzionoj klauzuli kojom Evropska unija predviđa privremenu suspenziju bezviznog režima za građane Zapadnog Balkana, a koji bi trebao stupiti na snagu početkom naredne godine. To znači da zemlja koja zabilježi porast azilanata može naložiti suspenziju bezviznog režima, te se na taj način zaštititi. Situacija će biti dodatno zakomplikovana ukoliko Evropski parlament podrži ovu klauzulu. Iako je trebalo da zasjeda početkom ovog mjeseca, Evropski je parlament odgodio rasprave, pa se još može djelovati kako bi se riješio problem.

BiH je dobila jasne smjernice šta treba činiti, navodi Dautbašić.

„To se najviše odnosi na punu funkcionalnost Agencije za borbu protiv korupcije, zatim na skori početak rada servera za razmjenu policijskih baza podataka, na zatvaranje mjesta pogodnih za ilegalni prelazak na granici između BiH i Crne Gore i BiH i Srbije. Dobiven je i zadatak da se što prije usvoje izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji granične policije, što je također ostala jedna od neispunjenih obaveza“.

Ukoliko odluka o suspenziji za BiH bude donesena, najviše će patiti građani.

„Opet će ostati elita ljudi koji će imati sigurnu mogućnost da putuju - mislim na političare i na ljude na visokim funkcijama, a oni ljudi zbog kojih smo se mi toliko borili svih ovih godina da se vize ukinu će i dalje ostati u BiH i neće moći putovati ukoliko se to desi“, ističe zastupnica u Evropskom parlamentu Ana Ibrišagić.

Kad se jednom zemlja skine s bijele šengenske liste biće gotovo nemoguće u skorom roku ponovo dobiti viznu liberalizaciju. Imajući to u vidu, mnoge zemlje EU pokušavaju izmijeniti svoje zakone kako bi po kratkom postupku riješile zahtjeve za azil. Tako su Švedska i Švicarska značajno skratile proceduru rješavanja aplikacija od 48 sati, pa do nešto više od dvadesetak dana. U BiH i susjednim zemljama se intenzivno radi i na otkrivanju agencija i prijevoznika koji varaju bh. građane, ali i one iz Srbije, obećavajući im ostanak u zemljama EU.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG