Dostupni linkovi

logo-print

U Sarajevu je nedavno promovisana knjiga “Alija Izetbegović jahač apokalipse ili anđeo mira“, autora Mustafe Čengića, uglednog novinara i publiciste. Ona će sasvim sigurno izazvati burne polemike i rasprave, što je bilo očito na samom putu do predstavljanja publici: više izdavača je odbilo štampati knjigu, a bilo je teško pronaći prostor za promociju. Na kraju, knjigu je štampala izdavačka kuća Kult – B, a gostoprimstvo je autoru, promotorima i publici pružila Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Knjigom koja je posvećena Aliji Izetbegoviću, uz pitanje iz naslova: da li je on “jahač apokalipse ili anđeo mira“, autor Mustafa Čengić, analitički i kritički, uz obimnu i brojnu dokumentaciju, raščlanjuje Izetbegovićevu ulogu u novijoj istoriji BiH – kao političara, stranačkog vođe i državnika, ali pod istraživačku lupu stavlja i njegovu ideološku platformu sa svim posljedicama za BiH.

Politički proces muslimanskim intelektualcima

Knjiga donosi sasvim drugačiji pristup interpretaciji djela i Iika Alije Izetbegovića i, kako je na promociji istakao jedan od recezenata knjige, uvezitetski profesor Nerzuk Ćurak, Mustafa Čengić se svojim djelom suprotstavlja dominirajućem obrascu interpretacije politike Alije Izetbegovića, ocjenjujući da je "to za intelektualnu debatu u jednom zatvorenom društvu kao što je bosansko-hercegovačko, pozitivna činjenica”.

O sadržaju knjige svjedoče već sami naslovi poglavlja: O istini; O Bosni i Bošnjacima; Da li je rat bio neizbježan ; O Stranci demokratske akcije; O politici i religiji; O jedinstvenoj Bosni i Hercegovini; O antikomunizmu i antifašizmu; O državi i demokratiji; Stranka demokratske akcije i nacionalizam; O bošnjačkom identitetu; O islamskom bratstvu; O prošlosti i budućnosti...

Mustafa Čengić

Mustafa Čengić

Autor prati političko ponašanje Izetbegovića, počevši od osnivanja Stranke demokratske akcije, čije su jezgro činili mladomuslimani i osuđenici na tzv. Sarajevskom procesu, ali, uz stav da je ovo suđenje muslimanskim intelektualcima, protivnicima komunističke vlasti bio politički proces.

Jedno od pitanja na koje Čengić traži odgovor je, da li je Alija Izetbegović želio stvoriti državu Bošnjaka – Muslimana, bez obzira na njenu veličinu. Navodeći proces islamizacije Armije Republike BiH, kao primjer, Čengić provocira razmišljanje da li je Izetbegović želio primarno da bude političko - vjerski vođa Muslimana (Bošnjaka) ili predsjednik svih građana Bosne i Hercegovine?

Čengić takođe, dokumentuje više političkih odluka Alije Izetbegovića koji svjedoče da je on bio spreman pristati na podjelu BiH. U dijelu knjige prenosi svjedočenje Adila Zulfikarpašića da je u Lisabonu stavljen preliminarni potpis na podjelu, pa zatim potpis u Ženevi pa u Sarajevu. „Izetbegović je to spremno prihvatio, valjda da se konačno dobije islamska država. Sigurno je tu državu zamišljao kao idealnu republiku, u kojoj su svi vjerski fanatizirani, u uvjerenju da je raj zemaljski u njegovoj vjerskoj državi“, kaže Zulfikarpašić.

Kontra nacionalnim stereotipima

Čengić takođe navodi da je “prvi Bošnjački sabor u septembru 1993. u Sarajevu bio prvobitno zamišljen kao skup jedinstva i koncentracije svih snaga u odbrani golih života i nacionalnog opstanka. Održan je u najtežem vremenu odbrane BiH i bošnjačkog naroda koji je napadnut i sa druge, hrvatske strane. Međutim, glavna tema sastanka je postao Ženevski mirovni plan, tzv Wens – Owenov, koji je predviđao stvaranje tri etničke republike u okviru labave državene zajednice, sa pravom na secesiju. Bila je to prava prilika da se otvoreno nametene ideja o podjeli BiH kao jedino moguće i razumno rješenje“, piše Čengić.

Autor Mustafa Čengić je na promociji pored ostalog, poručio da je knjigu napisao jer se osjećao poniženo i bijedno i da nije htio biti dio jedne velike laži.

“Došlo je vrijeme da se ta laž raspakuje, demistificira i da se o njoj počne raspravljati. Meni je bilo dosta što mi je ona tako dugo visila iznad glave i upravo zato sam se odlučio da ovu knjigu i dovršim. Započinjao sam i prekidao, opsjednut brojnim dilemama. Sumnjao sam u svrsishodnost i domete ovakvog rada. Bio sam svjestan ograničenja koja proizilaze iz opšte društeve apatije, kulturne i obrazovne zapuštenosti ogromne većine koja se ne druži s knjigom. Većine koja nije pripremljena za kritičko sagledavanje naše stvarnosti i prošlosti, ali je spremna da se žestoko obračunava sa svima koji se usude da naruše nacionalističke stereotipe. Više sam se borio s ovim dilemama nego sa sadržajem knjige, a postavljao sam i stalno nova pitanja: Da li je došlo pravo vrijeme za ovakav rad, treba li da baš Bošnjaci prvi počnu s ovom mentalnom higijenom, treba li sačekati da to započnu oni koji nose mnogo teži teret stvaranja i održavanja svoje velike laži pod kojom su učinjeni teški zoločini i genocid, oni – koji svoju veliku laž o ugroženosti i nemogućnosti zajedničkog života i danas podstiču i realizuju.“

Učesnici promocije knjige Mustafe Čengića u Sarajevu

Učesnici promocije knjige Mustafe Čengića u Sarajevu

Recenzent dr Esad Bajtal kaže da je knjiga Mustafe Čengića naprosto bila neizbježna, jer samo kritika vuče zajednicu naprijed, budeći je iz zaspalosti.

Dalje Bajtal kaže: “Stvarnost u kojoj živimo najbolje opisuju dva ovih dana nasumice uzeta portalska naslova. Prvi kaže: 'Svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine nema novaca za jedan obrok dnevno'. Drugi, još grozomorniji, samo pola tog naslova, kaže: 'Više od 80 posto djece u Bosni i Hercegovini liježe u krevet gladno'. Da ne nabrajam dalje. Nezaposlenost, kupovna moć posljednja u Evropi, glad, bijeda, kontejneri za preživljavanje, porast narodnih kuhinja, samoubistava, uključujući i borce, kriminal, korupcija, nepotizam. To je porazna slika odsustva pravne države i vladavine zakona, socijalno-državni ponor iz koga odzvanja ljudski, patriotski i moralni krik Čengićeve knjige. Krajnje reducirano govoreći, u pojmovno-sadržajnom smislu ove knjige, radi se o sudaru idejno idealizirane slike i povijesno stvarne loše stvarnosti“, ističe Bajtal.

BiH čeka svog Đinđića

Jedan od promotora knjige, dr Slavo Kukić, značaj knjige stavlja u kontekst odnosa prema nacionalnim herojima, u BiH.

“Po onome što ja znam, nema niko od etničkih Hrvata i Srba iz BiH, koji je ponudio jednu zaokruženu istinu o Radovanu Karadžiću i Mati Bobanu, i kad se sutra budemo pitali zašto proces katarze kasni kod Hrvata i Srba onda sam siguran da će dio odgovora ležati u toj činjenici. A bez nje, na prve znake katarze i jednih i drugih bi se moglo značajno duže čekati no što je to u povijesti bilo uobičajeno.

Prva kritička knjiga o Izetbegoviću, međutim, ugledala je svjetlost dana, iz pera Mustafe Čengića u izdanju sarajevskog Kulta B. Čitatelju je ponuđena knjiga 'Alija Izetbegović – jahač apokalipse ili anđeo mira'. Ona, ruku na srce, iščitavanje priče o Alijinim herojskim činima, omogućuje iz nešto drugačije perspektive u odnosu na onu na koju se do sada naviklo.

S druge strane, mogućnost takvog iščitavanja ima nesvakidašnje značenje, jer, da pojednostavim, podrazumijeva barem jedan kamenčić na taj proces katarzičnog zaokreta među građanima bošnjačkog etnikuma prije svega. Omogućuje, naime, svijest da sve baš i nije bilo onako kakvim nam je predstavljano prethodnih dvadeset godina, a ponešto od toga je bilo i radikalno suprotno od onoga što nam se godinama serviralo.

Promocija knjige

Promocija knjige

O tome, uostalom, autor ove knjige govori već u njenim uvodnim rečenicama. 'Za laž je' – veli Čengić – 'potrebno dvoje: onaj koji laže i onaj koji je spreman da prihvati neistinu. Laž se prihvaća mnogo lakše i bezbolnije, ako je istina koja joj stoji nasuprot neprijatna i okrutna'“, navodi Kukić

Alija Izetbegović bio je ozbiljna politička ličnost i politička pojava, te zaslužuje kritičku opservaciju kako onu koja u ideološkom smislu naginje njemu, tako i onu koja je suprotstavljena njegovoj ideologiji i ključnim postavkama – naglasio je Nerzuk Ćurak.

„Ovakve knjige su poziv na buđenje, na mišljenje kao buđenje, jer bez mišljenja nema drugačijeg djelovanja a bez drugačijeg djelovanja prevladaće gotovo mentalitetski koeficijent kilavosti: Nemoj danas, sutra ćemo, kuda žuriš? Polako, kud si navro? Upravo ono što ovu zemlju drži izvan magistralnih tokova emancipacije. Zoran Đinđić je u Srbiji pokušao da tu usporenu, kilavu svijest, prodrma političko intelektualnim djelovanjem visokog intenziteta. Završio je kako je završio.

Bošnjaci čekaju svog Đinđića. Ako ga dočekaju ostaje nada da će i on dočekati da vidi plodove svoje mirne revolucije.

Ova je knjiga poziv na buđenje, koje će izostati“, zaključio je Ćurak.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG