Dostupni linkovi

logo-print
Novac od jedine bosanskohercegovake kompanije koja nije podijeljena entitetskom linijom, Elektroprenosa Bosne i Hercegovine, podijeliće entiteti iako se to protivi evropskim propisima. Dosadašnjim zakonskim odredbama ta se sredstva nisu mogla dijeliti 10 godina od trenutka osnivanja kompanije, odnosno do 2016. godine. Tako će oko 50 miliona eura, umjesto u ulaganje u obnovu mreže i izradu dugoročnih planova, kako to traži Evropska zajednica jugoistočne Evrope, biti uloženo u krpljenje budžetskih rupa. Kako ocjenjuju ekonomisti, posljedice ove odluke snosiće građani.

Najveći broj trafostanica u Bosni i Hercegovini je izgrađen prije pola vijeka. Za njihovo održavanje zadužena je kompanija Elektroprenos BiH, čija je osnovna djelatnost održavanje, izgradnja i proširenje elektroprenosne mreže u Bosni i Hercegovini. No, pitanje je hoće li ova firma to moći uraditi i u narednom periodu s obzirom da je Vijeće ministara BiH utvrdilo zakon prema kojem će novac ovog preduzeća biti podijeljen entitetima. Posljedica je to dogovora Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika - lidera SDP-a i SNSD-a, još početkom oktobra. U sindikatu Elektroprenosa su ovom odlukom ogorčeni.

„Nisu ljudi džabe prilikom osnivanja kompanije donijeli zakon koji je na snazi da se 10 godina ostvarena dobit reinvestira u Elektroprenos - znači da se obnovi infrastruktura, da se obnovi mreža i da se prave novi objekti, što nažalost nije urađeno, a sve zbog blokade uprave i upravnog odbora“, kaže Mevludin Kuljanin.

Oko 50 miliona eura dobiti Elektroprenosa podijeliće dvije entitetske vlade. To se protivi evropskim propisima, koji nalažu ulaganje u obnovu mreže, izradu dugoročnih planova, i naposljetku, podjelu dobiti.

Evropska zajednica jugoistočne Evrope već je upozorila Bosnu i Hercegovinu zbog nedonošenja energetske strategije, a prijete joj i sankcije jer bi mogla izgubiti stotinu miliona eura pretpristupne pomoći. Jamila Milović Halilović, portparolka Evropske komisije u BiH o tome kaže:

„EK preporučuje da raspodjela neto dobiti Elektroprenosa BiH prije 2016. godine ne bi trebalo da bude urađena sve dok uprava kompanije nije u potpunosti funkcionalna, potom dok se ne izvrši revizija finansijskih računa, i ono što je najvažnije - da je usvojen pouzdan investicioni plan.“

Isisavanje novca za dugove

Apsurd predstavlja činjenica kako su entitetske vlade, i prije nego što je Vijeće ministara BiH donijelo zakon, u budžet za narednu godinu planirale novac od Elektroprenosa. Ante Krajina, ministar finansija Vlade FBiH i Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS:

„Mi imamo ove godine planiran prihod od dividende iz Elektroprijenosa u iznosu blizu 58 milijuna KM.“

Željka Cvijanović

Željka Cvijanović

„Vlasnici preduzeća su RS i Federacija, dakle dva entiteta. Pri tome no što smo mi odlučili se uopšte ne kosi sa pravilima i zahtjevima EU, nego je to što su oni u jednom momentu odlučili da pogrešno interpretiraju stvari ili da vjeruju kako ćemo mi doći, rasporediti pare, a nećemo ulagati, bilo bi pogrešno. To je njihova greška.“

Mirko Šarović, bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi:

„Ovoj kompaniji prijeko su potrebne investicije, što znači potrebne su ovoj zemlji, građanima, privredi - jer zaista može da dođe do kolapsa. Desiće se situacija da će u budžete ući ovih 100 miliona KM, a mi ćemo i dalje imati blokiran Elektroprenos.“

Već sada je izvjesno kako će entiteti novac uložiti u “krpljenje budžetskih rupa”. Prema riječima Bahrije Umihanića, profesora na tuzlanskom Ekonomskom fakultetu, posljedice ove odluke će snositi građani:

„Vlade u ovim mandatima neće biti suočene s ovim problemima, one će zapravo riješiti svojh postojeći problem, a to je deficit u budžetima, a na nama kao građanima ostaje da vidimo kako ćemo izmiriti sve to, odnosno kako ćemo ispraviti ove greške koje se danas čine.“

Koliko bosanskohercegovački političari “bacaju prašinu u oči” građanima pokazuju i izjave koje su Dodik i Lagumdžija dali nakon sastanka u Sarajevu početkom oktobra.

Podsjećamo, rečeno je da će Elektroprenos BiH dobiti novi investicioni plan, a dogovoreni su projekti na slivu srednje Drine. Da od toga nema ništa, bilo je jasno svima, a na pitanje ko će ispaštati zbog političkih dogovora u kojima se novac isisava iz državnih kompanija zarad krpljenja budžetskih rupa, ekonomistica Svetlana Cenić odgovara:

„Zato što su napravili strahovite dugove, ovu zemlju zaduživali svake godine za milijardu samo od prošlih izbora. Sad iz jednog javnog preduzeća isisavaju pare zato da krpe one dugove i one katastrofe koje za sobom ostavljaju. Ja riječi nemam. Sutra će građani ponovo da plaćaju skuplju struju - vidim sad da federalna vlada najavljuje povećanje računa za struju. Ponovo će građani da plaćaju i za obnovu te mreže i za unapređenje prenosnog sistema.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG