Dostupni linkovi

logo-print

Novac građana za izgubljene sudske sporove vlasti


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Podaci koje je objavila Državna revizorska inistitucija (DRI) dodatno učvršćuju utisak o neodgovornom odnosu Vlade prema ono malo novca koje građani Crne Gore s teškom mukom uspiju da zarade, odnosno, dijelu koji plate državi kroz brojne dažbine. Najnoviji primjer olakog troškarenja novca poreskih obveznika je činjenica da je Vlada na sudu izgubila više od 70 miliona eura.

Da je podatak da je Vlada, na ime izgubljenih sudskih sporova, od 2012. do 2015. platila preko 70 miliona eura usamljen, moglo bi se pomisliti da se radi o nekom trenutnom „iskakanju“, ali kada se sagleda šira slika postaje jasno da je ovaj iznos posljedica olakog trošenja novca poreskih obveznika.

Do sada je paradigma takvog ponašanja bila Vladina praksa presipanja novca iz državne kase u privatne džepove kroz državne garancije. Vlada je pristajala da bude žirant privatnim firmama za kredite koje njihovi vlasnici nijesu vraćali, a novac su nadoknađivali građani.

Oleg Deripaska

Oleg Deripaska

Najdrastičniji primjer su državne garancije date ruskom oligarhu Olegu Deripaski koji je nekoliko godina gazdovao podgoričkim Kombinatom aluminijuma, a koje su na kraju građane koštale preko 130 miliona eura. Ta garancija ne samo da je sporna, već je i, prema ocjeni Državne revizorske institucije, izdata suprotno zakonu.

Postoji mnoštvo slučajeva Vladine velikodušnosti prema investitorima, od kojih su neki veoma sumnjivi, a istovremeno nemilosrdnog uzimanja novca od građana na ime raznih dažbina, od kojih su neke u suprotnosti i sa Ustavom i sa zakonom.

Sliku neodgovorne, rasipničke Vlade dodatno pojačava najnoviji podatak o troškovima izgubljenih sudskih sporova.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i funkcioner opozicioog SNP-a, Aleksandar Damjanović kaže da smo 70 miliona eura platili zbog nesposobnosti pojedinaca u administraciji koji imaju i ime i prezime, a koji su uzrokovali štetu državi.

„Ovo je posljednji alarm. Očekujem, ne samo promjenu zakonskog okvira što je manje-više izgovor svima nama kada dođe do problema, već i promjenu ponašanja izvršne vlasti i sankcionisanje pojedinaca koji su krivci u određenim subjektima državne uprave za ove troškove.“

U posljednje vrijeme, pokrenuto je nekoliko inicijativa za parlamentarna kontrolna saslušanja zbog raznih povoda, a jedna od njih je inicijativa vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

„Saslušavaćemo ministre pravde Zorana Pažina, finansija Radoja Žugića, odbrane Milicu Pejanović Đurišić i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića i zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Vidjećemo kako su nastali sudski sporovi, dobićemo kvalitetne podatke, pa ćemo vidjeti šta treba uraditi“, kaže funkcioner DPS-a i član Odbora za ekonomiju, Zoran Jelić.

Iz Državne revizorske institucije je saopšteno da su u okviru plaćenih izgubljenih sudskih sporova i sporovi po osnovu radnih odnosa čiji tačan procenat DRI nije mogla da utvrdi, jer državni organi ne vode evidencije po vrsti i strukturi sudskih sporova.

Jelić koji kaže da najveći dio izgubljenih sporova čine upravo radni sporovi, tvrdi da će eventualnu odgovornost utvrđivati nadležni državni organi.

„Mi ćemo na osnovu prikupljenih podataka predložiti zaključke nadležnim državnim institucijama, a potom ćemo pratiti njihovu realizaciju.“

Reklo bi se da su predstavnici vlasti i opozicije saglasni da je potrebno preispitati dosadašnju praksu i važeće zakone i učiniti potrebne izmjene. Međutim, eventualne, buduće izmjene se nikako neće odnositi na već nastalu štetu, a to će izvjesno izazvati reakciju dijela javnosti koja će pominjati izreku u kojoj vuk pojede magarca. Odgovornosti do sada nije bilo ni za privatizacijske debakle, besmislene i nezakonite garancije, rizične i štetne finansijske aranžmane, pa sve miriše da će tako biti i ubuduće.

Funkcioner opozicionog SNP-a, Aleksandar Damjanović kaže da do sada niko nije ni politički ni krivično sankcionisan.

„Dosadašnja praksa će se nastaviti ukoliko se ne počne sa identifikacijom odgovornosti po imenu i prezimenu i, naravno, smjenama. Bez toga ćemo, vjerovatno, veoma brzo dostići cifru od 100 miliona eura, de facto, samo u periodu rada ove Vlade.“

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG