Dostupni linkovi

logo-print

Nova stranka bh. Hrvata kao alternativa HDZ-u


Glasanje na općim izborima u BiH, oktobar 2010. - ilustracija

Glasanje na općim izborima u BiH, oktobar 2010. - ilustracija

Na političkoj sceni BiH uskoro bi se mogla pojaviti još jedna hrvatska politička stranka koja bi trebala biti alternativa HDZ-u BiH. Inicijativu za osnivanje Bosanskohercegovačke stranke Hrvata podržalo je Hrvatsko narodno vijeće, uz ostalo i zbog marginalizacije Hrvata iz Bosne u politici vladajućih hrvatskih stranaka u BiH.

Hrvatsko narodno vijeće (HNV) zadužilo je svoj upravni odbor da potakne osnivanje regionalnih političkih stranaka koje bi bile udružene kroz koaliciju na državnom nivou.

Inicijativu je predložio prof. dr. Ivo Komšić obrazlažući je činjenicom da su Hrvati u BiH, između ostalog, i regionalno podijeljni različitim interesima i političkim opcijama. Regionalne političke stranke bile bi udružene u Bosankohercegovačkoj stranci Hrvata koja bi trebala postati alternativa u prvom redu vladajućem HDZ-u:
Ivo Komšić

Ivo Komšić


„Unazad godinu dana od ovih izbora naovamo čuju se takvi zahtjevi sa pojedinih područja. Posebno bosanski Hrvati su bili čak glasni u tome. Te ljude koji to hoće da naprave treba ohrabriti, treba im organizaciono pomoći - ja mislim da to HNV može. Naravno da to ne znači da trebaju oni biti sada u sukobu. Te bi stranke na općim izborima morale ići u koaliciju, zajednički bi morale nastupiti“, kazao je Komšić.

Bosanski Hrvati, kojih je brojčano više nego u Hercegovini, danas nemaju nikakve vlasti niti sudjeluju u važnim odlukama, dodaje Komšić, te navodi primjer Vijeća ministara, ali i federalne Vlade u kojoj nema kadrova iz Bosne, za što su odgovorne i vladajuće stranke platforme na čelu sa SDP-om.

„Oni imaju akcent na područjima iz kojih dolaze, tamo idu podsticaji, tamo idu investicije, tamo idu pare od Razvojne banke itd. S tim treba prestati“, smatra on.

Tzv. hercegovinizacija hrvatske politike u BiH protiv je interesa Hrvata na većem dijelu BiH, odnosno svuda osim na uskom području Hercegovine, upozorava i predsjednik HNV fra Luka Markešić dok podvlači kako se nacionalizmu može suprotstaviti samo regionalizam, zbog čega je Vijeće i podržalo ovu ideju.

„Mi smo vidjeli da postoji 10 jednako takvih područja u BiH, nekih i većih područja od ovog područja zapadne Hercegovine. Zatim postoje gradovi u BiH koji su i hrvatski gradovi. Sarajevo je prije prošloga, tragičnoga rata bio najveći gard Hrvata. Više je Hrvata bilo u Sarajevu negoli u Mostaru. A Mostar sad se naće kao glavni, što Mostar nikada nije bio“, kaže Markešić.

Jedinstvo u kulturi i politici

Da li nova politička opcija može dovesti do daljnih podjela u najmalobrojnijem biračkom tijelu u BiH, Markešić kaže kako jeste za jedinstvo Hrvata kao naroda, ali koje ne smije pretpostavljati HDZ kao temelj svog bića.

„Jedinstvo određenog naroda, i hrvatskog naroda, treba da se temelji na njihovoj kulturi, na njihovoj religiji i na njihovoj politici, ali politici koja znači izgradnju države“, ocjenjuje on.
Fra Luka Markešić, predsjednik HNV: Jedinstvo određenog naroda, i hrvatskog naroda, treba da se temelji na njihovoj kulturi, na njihovoj religiji i na njihovoj politici, ali politici koja znači izgradnju države.

Iako je na prošle izbore izašla tek polovina hrvatskog biračkog tijela u BiH, dva HDZ-a su osvojla više od 80 posto glasova, podvlači član Predsjedništva HDZ BiH Marinko Čavara upitan da prokomentira navode kako Hercegovci dominiraju politikom ove stranke.

„Činjenica jeste da čelnim pozicijama u Vijeću ministara nema značajnije pozicioniranih Hrvata iz Bosne. Međutim, treba imati u vidu da su još uvijek procesi pozicioniranja naroda u BiH. Praktički bi trebao biti jedan pokret hrvatskog naroda da bi mogli objedinjavati sve interese i s obzirom na mali broj pozicija, jasno je da se ne mogu zastupiti sva područja BiH“, rekao je Čavara.

U situaciji kada još uvijek nisu riješena temeljna pitanja u BiH, posebno položaj hrvatskog naroda, svaka nova inicijativa je dobrodošla, mišljenja je Milenko Brkić, ugledni sarajevski profesor, predsjednik HNZ i nekadašnji prvi čovjek HDZ BiH.

Brkić ipak ne vjeruje da su neke velike promjene u pluralizaciji političke scene u Hrvata moguće, ali i da je regionalizacija kao pojam nešto na čemu se treba insistirati u BiH:

„A hrvatsko biće bi moralo se organizirati tako da, uistinu svejedno je li on Hrvat u zapadnoj Hercegovini ili u Tuzli, ima jednaka i ista prava i da na sličan način promišlja. Jer o tomu kako Hrvati se odnose prema drugima tamo gdje su oni dominantni ovisit će i status i položaj Hrvata u Tuzli, u Zenici, u Sarajevu, gdje još uvijek nije postignuto to jedinstvo hrvatskog političkog djelovanja“, kaže Brkić.

Želja HNV je da se koalicija regionalnih stranaka iz cijele BiH napravi prije lokalnih izbora. Također se nadaju da će uspjeti probuditi i one birače koji do sada nisu glasali, a to je preko 50 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG