Dostupni linkovi

logo-print
Zakonom o vinu koji je usvojen nedavno s amandmanima na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije osigurava se povoljniji ambijent za održivi razvoj vinogradarstva, usklađen sa standardima Evropske unije. Ovim zakonom ne može se proizvoditi domaće vino od uvoznog grožđa. Do sada su se uvozila vina iz drugih zemalja, a na njima je stajala etiketa porijekla iz Bosne i Hercegovine. Stoga su proizvođači iz BiH bili manje konkurentni na tržištu. Emina Selman iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva:

„Vino koje se uvozi u rinfuznom stanju može se pakovati i stavljati u promet pod uslovima definisanim Zakonom. Ako se uvozi vino u rinfuznom stanju za neposrednu ljudsku upotrebu, stavlja se u promet za krajnjeg potrošača u bocama, deklarisano u skladu sa podacima navedenim na certifikatu države izvoznice.“

Upravo su ovo amandmani kroz koje je Vlada Federacije otklonila primjedbe Evropske komisije. Ovaj zakon trebao bi biti usklađen sa zakonom o vinu na državnom nivou koji još uvijek nije usvojen.

„Dobro je da su i prije donošenja zakona na nivou Bosne i Hercegovine Ministarstvo i Vlada Federacije shvatili potrebu usaglašavanja sa direktivama Evropske unije, odnosno sa standardima EU. Ovdje predlažem da za sve zakone koji se budu donosili Ured za zakonodavstvo FBiH počne čitati direktive“, kaže delagat u Domu naroda Federalnog parlamenta Mustafa Kurtović.

Od ovog zakona proizvođači vina ne očekuju mnogo, ali i zakon će uvesti reda u ovoj oblasti, kaže Grgo Vasilj, predsjednik Udruge vinara Hercegovine. Važno je, ističe Vasilj, da se ovaj zakon provodi u praksi.

„Mi smo već u nekom vakuumu što se tiče zakona jer je zakon nekad bio donesen, pa je povučen, a stari ne vrijedi, tako da će ovaj zakon dobro doći. Zakon o vinu nam je jednostavno potreban. Manje-više, svi zakoni o vinu su isti u cijelom svijetu, samo deset posto se prilagodi određenom tržištu, određenom podneblju. Dakle, s te strane je dobro.“

Zakon bi trebao regulisati promet sirovina i promet vina na način da se zaštiti i stavi pod kontrolu i grožđe i vino, ističe Vasilj.

„Samim tim što će se napraviti više reda - neće se moći nekako 'na brzinu' ovamo uvoziti neka vina, nego će doći do reda – samim tim mi ćemo biti ravnopravni sa ovima iz drugih zemalja. Nama ništa drugo ne treba. Inače smo pod jednom vrstom šverca.“

Kada bi se označilo porijeklo i kvaliteta vina, onda bi vino iz Hercegovine postalo brend, jer su autohtone sorte Žilavka i Blatina bile poznate na tržištu bivše Jugoslavije.

„Dok je bila bivša država, od vina koliko ga se izvozilo iz države, 70 posto je u tome bilo učešće Žilavke i Blatine. Znači, Žilavka i Blatina su bile sorte koje su bile jako poznate, pa i priznate i u Evropi. Naravno, sve to pomalo zamre ako se stalno ne potiče, ako se ne vodi računa o tome.“

Novi federalni Zakon o vinu definiše proizvodnju, preradu, kvalitet i promet grožđa vinskih sorti i vina, razvrstavanje vina i norme kvaliteta, te zaštitu geografskoga porijekla vina.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG