Dostupni linkovi

logo-print

Norveška odolijeva luksuzu: Pametni, skromni bogataši


Panorama Bergena

Panorama Bergena

BBC, priredila Sabina Čabaravdić

Okružen planinama, smješten obali fjorda koji oduzima dah, Bergen, drugi najveći norveški grad, čista je razglednica. Kao jedan od velikih centara naglo rastuće proizvodnje nafte i plina, Bergen je takođe bogato mjesto. Ali vrlo različit od nekog slično bogatog grada. Nema skupih automobila sa zatamnjenim staklima, nema dućana sa dizajniranim tašnama, nema redova ispred ekskluzivnih noćnih klubova.

Dok ostale zemlje kojima je nafta “udarila u glavu” troše pare, Norveška svoj novac i dalje ulaže u razvoj. Riječ je zapravo o fondu vrijednom 800 milijardi dolara koji posjeduje jedan posto svjetskih dionica, a dovoljno je velik da svakog građanina napravi milionerom, u norveškim krunama. U suštini je riječ o gigantskoj štednoj knjižici.

A i većina Norvežana zadovoljna je s onim što ima. Prema istraživanjima njujorškog Columbia univerziteta, Norveška je jedna od najsretnijih zemalja na svijetu.

"Morali smo uložiti puno novca prije nego bi se nešto moglo potrošiti”, kaže profesor Aleksandar Cappelen, iz norveške School of Economics, objašnjavajući zašto je zemlja očigledno uspjela izbjeći zamke koje sobom nosi veliko bogatstvo.

"U drugim zemljama naftu je puno lakše izvući, tako da se novac dobija odmah. Mi smo odmah bili svjesni da je zarada ‘na duge staze’”, kaže profesor Cappelen.

Povjerenje u Vladu

Dakle, u Norveškoj nema rasipanja, unatoč bogatstvu. Zapravo, manje od četiri posto ekstra dobiti potrošeno je na projekte javne potrošnje. Postoji nekoliko razloga, zbog kojih je Norveška sretna zemlja koja uspijeva sačuvati svoje bogatstvo i odoljeti iskušenjima luksuznog života.

"Da bi takav sistem funkcionirao, mora postojati veliki stupanj povjerenja”, kaže prof. Cappelen. "Morate imati povjerenja da novac neće biti zloupotrijebljen, da neće biti potrošen na način koji vam se ne sviđa!”

Norvežani imaju povjerenja u svoju vlast. Kao rezultat socijaldemokratske vlasti koja poštuje ravopravnost nastalo je homogeno društvo s visokom razinom povjerenja. Na pitanje – je li Norveška bogata zbog velikog povjerenja svojih građana, ili su Norvežani povjerljivi jer su bogati, Aleksandar Cappelen kaže da je u pitanju oboje.

"Visoka razina povjerenja olakšava ekonomski rast", odgovara profesor Škole za ekonomiju.

Siv Jensen

Siv Jensen

Ali naftni boom ima svoj skori kraj, šta poslije toga?

"Norveška je privreda u vrlo dobroj situaciji. Intenzivno radimo na postupnoj smjeni tokom sljedećih nekoliko godina", rekla je norveška ministarka financija Siv Jensen.

"Imali smo sporiji rast produktivnosti u posljednjih nekoliko godina, pa ova Vlada sada radi na uvođenju kompetitivnih nivoa poreza i smanjivanju birokratije kako bi se privukli ulagači! Osim toga, svjesni smo da imamo veće cijene od većine zemalja istog nivoa”, kaže Siv Jensen.

Poštujemo težak posao

A te cijene mogu biti prilično šokantno za posjetioce. U kafiću koji gleda na ribarnicu u Bergenu, kapućino košta 10 dolara. Koliko god čudno zvučalo, to za Norvežane nije preskupo, jer su cijene usklađene sa platama.

Iznenaditi se može samo neobavješteni posjetilac kad u supermarketu otkrije da najjeftinija tjestenina, kruh, sir i sjeckani paradajz koštaju oko 50 dolara. Ali svaki stanovnik Bergena to s lakoćom može platiti, jer se rad cijeni i dobro plaća. Činjenica da nisu velike razlike između najbolje i naslabije plaćenog radnika dovodi i do toga da neki vrlo talentirani ljudi odlaze u druge zemlje gdje su više plaćeni.

Norvežani ne razmišljaju o sebi kao o bogatim ljudima. Oni to ostavljaju na procjenu budućnosti.

Možda svijest da nafta i plin neće zauvijek trajati, objašnjava rabljene Volvo automobile na krivudavim ulicama Bergena, umjesto Porschea ili Bentleya kakvi se voze po bogatim dijelovima Londona.

Oprez i pragmatizam, umjesto poziranja, ovdje su svakodnevnica. Iako postoji izvjesna briga oko Bergena, kad nafte i plina nestane, većina stanovnika sigurna je u svoju budućnost.

Studenti Škole za ekonomiju kažu da nisu zabrinuti za radna mjesta, jer će “naporno raditi, pa će sigurno i dobiti posao”.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG