Mia Shanley i Johan Ahlander (Reuters), prevela Ena Stevanović
Britanac Peter Higgs i belgijanac Francois Englert su u utorak osvojili Nobelovu nagradu za fiziku jer su predvidjeli postojanje Higgsovog bozona koji objašnjava kako elementarna tvar stiče masu kojom se stvaraju planete i zvijezde.
Pola stoljeća nakon što su počeli s radom na ovom projektu, ova nova čestica je konačno otkrivena 2012. godine u istraživačkom centru Large Hadron Collider Europske organizacije za nuklearno istraživanje (CERN) u podzemnom tunelu blizu Ženeve.
Ovo otkriće se smatra jednim od najvećih iz oblasti fizike.
„Počašćen sam što primam ovu nagradu,“ rekao je Higgs u priopćenju koje je objavio Univerzitet u Edinburgu na kojem je ovaj znanstevnik radio dugi niz godina.
„Nadam se da će ovo priznanje pomoći da se podigne svijest o važnosti 'blue sky' istraživanja (istraživanja koja su vođena znatiželjom i nemaju jasan cilj)“.
Ova dvojica znanstevnika su bili favoriti za nagradu u iznosu od osam milijuna švedskih kruna odnosno milijun eura nakon što je njihov teorijski rad dokazan eksperimentima Europske organizacije za nuklearno istraživanje.
Kako bi pronašli ovu neuhvatljivu česticu, znanstvenici Large Hadron Collidera su morali izvući podatke iz bilijuna subatomskih protonskih sudara.
Higgsov bozon je posljednji dio Standardnog modela fizike koji opisuje nastajanje svemira. Neki komentatori, doduše ne znanstvenici, nazvali „Božjom česticom“ su je zbog njene uloge u pretvaranju Velikog praska u uređeni svemir.
Snimka sa objašnjenjem rada dobitnika Nobelove nagrade
Higgsov i Englertov rad pokazuje kako elementarne čestice unutar atoma stiču masu u interakciji sa nevidljivim poljem koje ispunjava cijeli svemir. Što je interakcija veća, to čestice postaju teže. Čestica povezana s poljem je Higgsov bozon.
Na pitanje kakav je osjećaj biti dobitnik Nobelove nagrade, Englert je telefonski odgovorio:
„Možete pretpostaviti da u tome nema ništa neugodno, naravno. Ja sam vrlo sretan što smo dobili ovo veliko međunarodno priznanje.“
Generalni direktor CERN-a Rolf Heuer je rekao da je „oduševljen“ što je Nobelova nagrada otišla u ruke ovih fizičara.
On je rekao da otkriće Higgsovog bozona prošle godine u CERN-u pretstavlja „vrhunac desetljeća intelektualnog napora mnogih ljudi širom svijeta".
Iz Švedske kraljevske akademije znanosti kažu da je nagrada pripala Higgsu i Englertu za njihov rad koji temeljito opisuje kako je svemir izgrađen.
„Prema Standardnom modelu je sve, od cvijeća i ljudi do planeta i zvijezda izgrađeno od svega nekoliko čestica,“ rekli su u priopćenju.
Voljom švedskog milijunaša i izumitelja dinamita Alfreda Nobela ova nagrada se ograničava na najviše tri osobe. Međutim, šest znanstvenika je objavilo relevantne radove 1964. godine i još hiljade drugih je radilo na otkrivanju Higgsovog bozona na Large Hadron Collideru.
Osamdesetogodišnji Englert i njegov kolega Robert Brout koji je preminuo 2011. godine su bili prvi objavljivači radova. Osamdesetčetverogodišnji Higgs je objavio rad svega nekoliko tjedana kasnije i bio je prvi znanstevnik koji je jasno predvidio postojanje nove čestice.
Slični prijedlozi američkih znanstevnika Carla Hagena i Geralda Guralnika te britanskog znanstvenika Toma Kibblea su se pojavili ubrzo nakon toga.
