Dostupni linkovi

logo-print

Nobel za mir Malali Jusufzai i indijskom aktivisti


Pakistanska tinejdžerka Malala Jusafzai i indijski borac za dječija prava Kailaš Satiarti, dijele ovogodišnju nagradu za mir. Norveški Komitet za dodjelu objasnio je da je nagrade vrijedna njihova „borba za suzbijanje patnje djece i mladih ljudi koji imaju pravo na obrazovanje“.

"Norveški komitet odlučio je ovogodišnju nagradu za mir dodijeliti Kailašu Satiartiju i Malali Jusafzai za njihovu borbu za prava djece i posebno pravo na školovanje. Djeca se moraju obrazovati, a ne biti finansijski iskorištavana", kazao je Thorbjorn Jagland u Nobelovom institutu u Oslu.

Malala je djevojčica koju su talibani prije dvije godine pokušali ubiti jer je zagovarala pravo djevojčica na obrazovanje. Danas, kao šesnaestogodišnja tinejdžerica najmlađa je dobitnica Nobelove nagrade za mir ikada, te šesnaesta žena koja je nosilac ovog prestižnog priznanja.

U prvim reakcijama, Malala je kazala kako joj je to veliki podsticaj, ali da njen cilj nisu nagrade, nego postizanje mira i ostvarivanje mogućnosti da svako dijete ima obrazovanje.

Otkad je pogođena u glavu, u oktobru 2012.godine, ova hrabra Pakistanka nije prestala djelovati. Iako su talibani nastavili prijetiti, ona nije odustajala od promocije potrebe da sva djeca budu školovana.

"Usprkos svojoj mladosti, Malala već nekoliko godina vodi bitku za prava djevojčica, i pokazuje kako i djeca, mladi ljudi mogu učestvovati u popravljanju svoje situacije. A ona je to uradila u užasno opasnim okolnostima. Kroz herojske patnje postala je glavni portparol za prava ženske djece na obrazovanje", kazao je Thorbjorn Jagland.

Kailaš Satiarti

Kailaš Satiarti

Kailaš Satiarti indijski je aktivista za prava djece, rođen 1954.godine. uključen je u medjunarodnu mrežu boraca za dječija prava, posebno prava na obrazovanje.

Njegov najjači adut i cilj jeste borba za spriječavanje ekonomskog ropstva djece. U svojim nastupima i djelovanju širom svijeta, Satiarti ukazuje na raširenu pojavu iskorištavanja djece kao radnog roblja, koje se plaća slabo ili nikako, a na temelju čijeg rada velike kompanije ostvaruju ogroman profit.

Predsjednik Nobeloovog komiteta Thorbjorn Jagland u obrazloženju za dodjelu nagrade je rekao: "Pokazavši ogromnu ličnu hrabrost, Kailaš Satriarti, slijedeći Gandijevu tradiciju, je organizovao brojne mirne proteste na kojima je ukazivao na surovu eksploataciju djece zbog finansijske dobiti. On je doprinio medjunarodnoj svijesti o potrebi poštivanja konvencije o dječijim pravima."

Daud Hatak: Ohrabrujuća nagrada za devojčice Pakistana

Daud Hatak, urednik Radio Mašala, servisa Radija Slobodna Evropa koji emituje program za Pakistan i Avganistan, kaže povodom dodeljivanja Nobelova nagrada za mir Malali Jusafzai da su reakcije pakistanskog naroda, posebno onog koji živi u sjeverenim dijelovima Pakistana vrlo ohrabrujuće, a da predstavnici civilnog društva organiziraju veliku proslavu.

„Svima je veoma drago, posebno ženama i djevojčicama jer, kao što znate, postoji mnogo ograničenja u vezi sa obrazovanjem djevojčica koja su postavili militanti i talibani. Stoga je ova nagrada vrlo ohrabrujuća, primamo mnogo poziva od naših kolega i ljudi koji pozdravljaju Nobelovu nagradu dodijeljenu Malali. Vjerujem da će ovo biti veoma ohrabrujuće za obrazovanje devojčica i prava žena uopšte.“

RSE: Šta ovo priznanje može da promijeni u vašoj zemlji? Govorili ste o problemu obrazovanja, prijetnjama mladima, posebno djevojčicama i tabuima koji vladaju u Pakistanu, da li će nešto biti drugačije?

Hatak: Osvrnite se samo na protekle događaje u tom regionu, u sjevernom Pakistanu i plemenskim regijama u kojima militanti predstavljaju najveću prijetnju za obrazovanje djevojčica. Verovatno ste vidjeli da su militanti u tom regionu uništili stotine škola, posebno onih za djevojčice. Znate zašto su Malali pucali u glavu? Zato što se ona borila za prava djevojčica na obrazovanje. To je bio njen jedini grijeh. Smatram da će činjenica da je postala poznata u svetu, i primila Nobelovu nagradu, biti vrlo ohrabrujuća za djevojčice u tom regionu. Imaće vrlo pozitivan učinak i ohrabriće devojčice, roditelje i učitelje da se suprotstave militantima i da pošalju svoju žensku i mušku djecu u škole. Stoga smatram da je ovo vrlo ohrabrujuće.

RSE: Malala je na taj način postala simbol promena i nagoveštaj novog vremena?

Hatak: Malalu smatraju ikonom u oblasti obrazovanja djevojčica u ovom regionu. Ja je znam još iz vremena kada joj je bilo 12 -13 godina, kada je dolazila u grad u kojem sam radio, skupa sa svojim ocem koji je učitelj u školi. Oni su se borili za pravo djevojčica na obrazovanje, za prava žena i podizali su svijest o tom pitanju u vrijeme kada je njen grad Swat bio pod kontrolom talibana. Godine 2009. Malala i njen otac molili su ljude da pošalju svoju žensku djecu u školu, borili su se za pravo djevojčica na obrazovanje. Stoga kad neko govori o Malali, obavezna riječ koja mora da se pojavi u tom kontekstu je - obrazovanje djevojčica.

Mišljenje javnosti o obrazovanju djevojčica se mijenja s vremenom. Uočio sam mnoge promene u načinu razmišljanja ljudi u proteklih pet, šest godina. Ranije su bili prilično zadovoljni time što su mogli poslati svoju žensku decu u škole. Problem je što na nivou vlade nije bilo nikakve infrastrukture i vrlo malo poticaja. Ali nakon Malalinog slučaja, svest o važnosti obrazovanja, kako devojčica tako i dečaka, je povećana. Stoga verujem da će ovo biti vrlo ohrabrujuće za ljude i da je ovo vrlo pozitivan znak.

Aktivistkinja za ljudska prava Azra Nafes Jusufzai prenosi samo dio atmosfere oduševljenja nakon što je Nobelov komitet saopštio da je Malala Jusufzai dobila priznanje.

“Moramo biti ponosni na nju. Ona se bori, i ta borba se ne odnosi samo na pojedinačnu etničku grupu ili odredjenu naciju. Ona se na globalnom novou bori za obrazovanje djevojaka.”

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

  • 16x9 Image

    Slobodan Kostić

    Diplomirao na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu; počeo da radi kao novinar u "Borbi", a nakon uspostavljanja državne kontrole nad ovim nezavisnim dnevnikom prešao u "Našu Borbu"; bio član uređivačkog kolegijuma "Vremena" i urednik u informativnoj redakciji TV B92.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG