Priredila: Ena Stevanović
Federalni gornji dom (Bundesrat) je slučaj doveo pred Ustavni sud u gradu Karlsruhe na zapadu Njemačke.
U spisima stoji da je Nacionalna demokratska stranka (NPD) rasistička i antisemitska i da predstavlja opasnost za demokratski poredak Njemačke.
Prethodni pokušaj iz 2003. godine da se zabrani ova stranka je propao jer je sudac odbacio dokaze koje su iznijeli državni organi koji su se infiltrirali u stranku.
NPD nije zastupljena na nacionalnom nivou, ali imaju predstavnike u skupštini Mecklenburga-Zapadna Pomeranija u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Također imaju jednog predstavnika u Europskom parlamentu i to bivšeg šefa stranke Udu Voigta.
Članovi NPD-a su redovito prisutni na povorkama protiv „islamizacije“ koje organizira desničarska organizacija Pegida sa sjedištem u Dresdenu.
Njihov anti-imigrantski stav je dio sve većeg straha Njemačke u vezi sa prilivom imigranata koji ne dolaze iz EU, od čega su mnogi muslimani iz Sirije, Iraka i Afganistana koji bježe od rata, progona i kršenja ljudskih prava.
Njemačka je ozbiljno ograničila mogućnost zabrane političkih partija, što je produkt denacifikacije nakon Drugog svjetskog rata.
Samo Bundesrat, Bundestag (donji dom) ili vlada mogu pokrenuti postupak zabrane.
No samo Ustavni sud može izreći zabranu ukoliko je podrži dvije trećine sudaca.
Kritičari novog predmetu protiv NPD-a strahuju da bi zabrana mogla pretvoriti desničarske ekstremiste u mučenike. Stranka ima oko 5.200 članova.
Postoje dva poslijeratna presedana za takve zabrane u Njemačkoj. Vlada Zapadne Njemačke je 1952. godine zabranila Socijalističku partiju Rajha, a 1952. godine i Komunističku partiju Njemačke.
Zabrana nalaže stranci da se u potpunosti raspusti pri čemu njena imovina može biti oduzeta, prenosi njemačka televizija Deutsche Welle.
