Dostupni linkovi

logo-print

Tokom održavanja regionalne “Aspen” konferencije, u srijedu u Berlinu, ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije, uputili su otvoreno pismo u kojem od novoizabranih predstavnika vlasti u BiH traže da započnu proces reformi na putu integrisanja u EU. Zauzvrat, kako su naveli britanski i njemački ministri vanjskih poslova Phillip Hammond i Frank-Walter Steinmeier, oni će zatražiti da konačno stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je zaključen još u maju 2008. godine.

Sa konferencije o zapadnom Balkanu, stiže nova inicijativa za bh. političare, čiji je smisao da se sudbina zemlje i njenog približavanja EU, nakon dugogodišnjeg zastoja, više ne smije prepuštati isključivo njihovoj volji. Sada je situacija jasna – za ono što urade bh. političari, dobiće konkretne ustupke. U inicijativi ministara vanjskih poslova (Njemačke Frank Walter Steinmeier i Velike Britanije Philip Hammond) direktna je ponuda.

“Bh. predstavnici vlasti bi trebali da potpišu pismenu izjavu, kojom se obavezuju na sprovođenje institucionalnih reformi na svim nivoima države, koje su osmišljene da je učine funkcionalnijom i omoguće joj da efikasnije radi sa Evropskom Unijom. Ako domaći političari ovo urade, zauzvrat ćemo tražiti od EU da na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ako se ovaj inicijalni plan reformi potpuno implementira, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo će podržati podnošenje aplikacije BiH za članstvo u EU.”

BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU još u maju 2008. Ratifikovan je od svih zemalja članica Unije, ali nije stupio na snagu zbog toga što nisu ispunjeni ključni uslovi. Inicijativa, potekla iz Berlina, sadrži konkretne korake, navodi ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, što je najbolja moguća platforma za buduću bh. vlast:

“Ova inicijativa je sretna okolnost, ili kako mi kažemo 'Božije davanje' ne samo za BiH u cjelini nego i za ljude koji mogu i treba da sastave novu vlast. Praktično program reformi je tu, treba ga prihvatiti i formirati vlast oko ove inicijative, odnosno oko njene realizacije. Sada je sve do nas”, ističe Lagumdžija.

Berlinska inicijativa već ima podršku izvan evropskog kruga odnosno od SAD - a, a može se očekivati da je podrže i ministri vanjskih poslova Unije na zasjednju 17. novembra, naglašava profesor Mostarskog sveučilišta, dr Mile Lasić:

Mile Lasić

Mile Lasić

“Riječ je i o tomu, da samo pod uvjetom da novoizabrana vlast bude spremna nadići vlastite sjenke i svoje antieuropske poznate pozicije, spremna uključiti se u proces europeizacije odustajući od formalne EU-izacije. Jasno je da Europska unija kaže novome vođstvu: 'Okrenite se Europi, izvršite preostale obveze, progledat ćemo vam, za sada, kroz prste za presudu Sejdić-Finci – to vam slijedi kad se dotaknete ustavnih promjena koje su, također, nužne. Ali sada izgradite sustav koordinacije, spovodite ekonomske i pravne reforme, mi smo tu i pomoći ćemo vam. Samo tako, u slučaju da se vi mijenjate, dobrodošli ste u europski izabrani krug naroda i država”, kaže Lasić.

Direktor centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, Miloš Šolaja smatra da je praktično sve od ranije poznato – i to šta traži Evropska Unija, i šta ne ispunjavaju bh. političari.

“Jedino što se može razlikovati jeste to da će se, vjerovatno, pojačavati princip nagrade i kazne, ili batine i šargarepe, kako se to ranije zvalo. Dakle, ako se nešto pokrene biće ratifikovan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i biće olakšan pristup određenim fondovima. Za sve ovo drugo zna se kakve su reforme, problem je samo u tome što je u ovom trenutku Bosna i Hercegovina ostala bez pravog predstavljanja sa obzirom da nove institucije, i zakonodavne i izvršne vlasti, nisu uspostavljene. One tek treba da dogovore sve politike kojima će da se rukovode, pa i prema procesu integrisanja. Mislim da je potrebno upotrijebiti šire demokratske mehanizme da bi se procesi usmjerili prema Evropskoj uniji“.

Analitičar Zekerijah Smajić, takođe navodi da se ne radi o novom pristupu EU, nego konkretizaciji paketa mjera koji je proljetos usvojilo Vijeće EU na nivou ministara vanjskih poslova.

„Paket je usvojen, kao što je poznato, u aprilu ove godine nakon što je evropski povjerenik za proširenje Štefan File priznao poraz na implementaciji presude Sejdić-Finci. Šta je još novo u tome? Novi put podrazumijeva paket vrlo pragmatičnih koraka koji je sastavni dio onog paketa koji je usvojen u aprilu, a on se sublimirano ili skraćeno zove 'Sporazum za rast i razvoj'. U tom paketu na prvom mjestu je pokretanje ozbiljnih ekonomskih reformi. Drugi prioritet je 'duboko oranje' u sektoru pravosuđa i depolitizacija tog sektora društva, dok je na trećem mjestu, po meni i najznačajnije pitanje, stvaranje funkcionalne države“.

Inicijativa ili otvoreno pismo, poteklo sa konferencije u Berlinu, za razliku od ranijih dokumenata nije naslovljeno na lidere, i prije svega je upućeno predstavnicima vlasti odnosno nosiocima suvereniteta BIH, ističe Vanja Gavran, predsjednik Panevropske unije BiH:

“Ovom Inicijativom se želi poručiti da se svi problemi u BiH trebaju rješavati u institucijama sistema, odnosno u Parlamentu BiH i drugim parlamentima a ne da se predstavnici političlkih stranaka sastaju po restoranima, hotelima u BiH i u Evropi i da na tim mjestima raspravljaju i odlučuju o sudbini BiH”, zaključuje Gavran.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG