Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Ništa od zakona o negiranju holokausta i genocida


Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Jevrejsko groblje, Sarajevo, 27. januar 2012.

Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Jevrejsko groblje, Sarajevo, 27. januar 2012.

Parlament BiH ni u četvrtak nije uspio postići dogovor i usvojiti prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti. Negativno mišljenje o zakonu donijela je Zajednička komisija za ljudska prava uoči sjednice paralamenta, a takođe je odbačena i ranije pominjana mogućnost da ovaj zakonski prijedlog bude dio Krivičnog zakona BiH. Protiv su bili poslanici iz RS.

Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja ili opravdavanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti u bh. Parlamentu već godinama čeka na usvajanje.

U nekoliko navrata predlagali su ga poslanici Stranke za BiH Beriz Belkić i Azra Hadžiahmetović. Belkić podsjeća da je višegodišnja rasprava o ovom zakonu izgubila svaki smisao, te ukazuje na suštinu prijedloga:

„Zabranjuje se i kažnjivo je negiranje holokausta, genocida, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti itd., i preuzima stvar iz evropskih konvencija – i ništa više. Niti
spominje RS, niti spominje Federaciju, niti spominje narode, niti spominje bilo kakva nacionalna obilježja, niti sugeriše bilo koji događaj, dakle, jedan opšti pristup u sistemu vrijednosti - da ljudi u ovoj državi kažu da veličati genocid, veličati ratni zločin, holokaust itd. nije dobro, da ovo društvo to ne prihvata i da ono to kažnjava - i ništa više.
"Nažalost, priča je otišla u potpuno drugom pravcu – koliko je presuda protiv Srba, koliko protiv ovih, ko je koga ubio..".

Nažalost, priča je otišla u potpuno drugom pravcu – koliko je presuda protiv Srba, koliko protiv ovih, ko je koga ubio, ko je koga u logor vodio itd. I onda nemate šanse u jednoj takvoj ostrašćenoj atmosferi da na racionalan način razgovarate. I sad sam potpuno uvjeren da ovo treba Bosni i Hercegovini.“

Dušanka Majkić iz SNSD-a smatra da bi usavajanje ovog zakona onemogućilo pravednu odbranu optuženima za ratni zločin, a, kako je navela, za sada su to uglavnom pripadnici srpskog naroda.

„Ako se usvoji ovaj zakon, ko bi se branio da nije uradio neki ratni zločin? On bio automatski kažnjen po ovom zakonu. Advokati koji bi branili optužene za ratne zločine bi takođe bili kažnjeni. Zato nema osnova da ovaj zakon bude usvojen sve dok svi ratni zločini ne budu sankcionisani“, kaže Dušanka Majkić.

Denis Bećirović iz SDP-a smatra kako bi bilo dobro usvojiti sugestiju da predloženi zakon bude regulisan u Krivičnom zakonu jer je neophodno da BiH, kao zemlja u kojoj se dogodio genocid, ima ovakvo zakonsko rješenje.

„Za mene je sekundarno da li ovo pitanje treba regulisati posebnim zakonom ili Krivičnim zakonom. Treba se dogovoriti da na narednim sjednicama ne ponavljamo zakon, već da napravimo izmjene i dopune Krivičnog zakona. A komisija je, kao što je navela, spremna da to pitanje bude regulisano Krivičnim zakonom. To je za mene zaista novina i jedan pozitivan korak- ako je to tako“, kaže Denis Bećirović.

Nije vrijeme

Bez obzira da li bi ova problematika bila regulisana u Krivičnom ili nekim posebnim zakonom, ovaj prijedlog neće dobiti podršku dok god u Predstavničkom domu djeluje aktuelni saziv, ističe Slavko Jovičić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Slavko Jovičić

Slavko Jovičić

„Nije vrijeme da se ovo stavlja u proceduru i ne znam ni ja kad će biti. I ovo neće dobiti podršku. Je li to način da pravimo međusobno povjerenje, a ne pomirenje, rekao sam bezbroj puta, ali ovo se tiče BiH i tri konstitutivna naroda. Tiče se srpskoga naroda koji je okrivljen ovakvim načinom i ovkavim stavljanjem zakona u proceduru“, poručuje Jovičić.

Zakon o zabrani negiranja genocida i holokausta u BiH osuđuje počinjeni zločin i zločince koji su ga počinili, a ne narode, dodaje Nermina Ćemalović iz Socijaldemokratske partije:

„Ja nisam shvatila da se ovim zakonom osuđuje neki narod, nego da se osuđuje zločinac. Zločinac može biti bilo koje nacije. Ovdje nema ime i prezime. Što prije ovo riješimo, prije će doći do izmirenja ljudi, naroda, a ovo je samo zakon o negiranju zločina. Ja ne znam da je iko da zločinca branite. Mislim da moramo krenuti baš od ovog zakona.“

Čini se da je suštinu višegodišnjeg neslaganja oko ovog zakona u Parlamentu BiH i tužnu istinu bh. svakodnevnice sljedećim riječima opisao Mladen Ivanković Lijanović:

„U BiH ’naši heroji su njihovi zločinci, i njihovi heroji naši su zločinci’. Ja bih vas molio da zakopavamo ratne sjekire - jer se samo slažemo da je bio rat. A da li je bio obrambeno otadžbinski, da li je bio obrambeno oslobodilački, da li domovinski, oko toga se ne slažemo. A isto znamo da nas taj rat košta preko 700 miliona KM godišnje.“

Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti pred Parlamentom BiH prvi put se našao prije četiri godine.

Pojam holokaust se odnosi na sistemsko istrijebljenje oko šest miliona evropskih Jevreja u zemljama saveznicama nacističke Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Samo u BiH, 1939. godine živjelo je oko 14.000 Jevreja, od kojih je tokom Drugog svjetskog rata stradalo preko 10.000.

Međunarodni sud pravde je u februaru 2007. kao genocid okarakterisao je zločine nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG