Dostupni linkovi

logo-print

Nikšićanka Mirjana slikanjem daje život staklu


Mirjana Sindik

Mirjana Sindik

Drevni umjetnički zanat ukrašavanja stakla tehnikama vitraž i dekupaž djelimično se vraća u radionice širom svijeta. Petesetogodišnja Nikšićanka Mirjana Sindik jedina u Crnoj Gori starim zanatskim tehnikama slika i ukrašava predmete od stakla.

Nakon srednje škole Mirjana Sindik je htjela na likovnu akademiju, ali je završila žurnalistiku u Sarajevu i radila kao novinar u nikšićkoj Željezari, u fabričkim novinama. Od slikanja na staklu, međutim nikada nije odustala.

"Staklo mi se dopada kao materijal. Primjenjujem više tehnika i vitraž i dekupaž i aplikaciju. Uzmem polimernu glinu i pravim razne vrste cvjetova, laticu po laticu pa kompletan cvijet zalijepim za flašu dok ne zalijepim cijeli motiv. Zatim se sve to stavi u kuhinjsku rernu da se ispeče 10-ak minuta na 130 stepeni i onda ih stavljam u čaše. Kada radim vitraž izlažem ih temperaturi i do 300 stepeni one neće pući. Tim postupkom termičke obrade se postiže efekat aplikacije. Operem čašu i onda ih lijepim na to isto mjesto", objašnjava ona.

Mirjanine čaše za vino rađene različitim tehnikama prodaju se po cijeni od 35 do 50 eura. Ona ukrašava i pune čaše vina.

Jedna od čaša koju je izradila Mirjana Sindik

Jedna od čaša koju je izradila Mirjana Sindik

"U tehnici dekupaž koristim uske trakice salvete i nju prilikom nanošenja na čašu režem ih da bi se dobili nabori. Preko toga prelazim smjesom koja je i lak i lijepak u isto vrijeme. To kada se osuši ostaje jedna lijepa reljefna površina i kasnije to dorađujem".

Anka je kupila Mirjanine čaše i oduševljena je kvalitetom izrade.

"Čaše su izvanredne. Rađene su bojama i bordurom. To su unikatne čaše. Gosti me često sa oduševljenjem pitaju odakle su čaše, ko ih je radio, dive se njihovoj ljepoti jer su lijepe i ne mogu se kupiti u svakodnevnoj trgovini", govori Anka.

Mariju smo pitali koliko joj vremena treba da ukrasi dvije čaše:

"U početku sam jednu čašu radila cijelih 15 dana, sada par čaša mogu da uradim za dan ili dva, u zavisnosti od toga koju tehniku primjenjujem".

Ukrašavanje stakla je drevna vještina koju su otkrili stari narodi a kroz vijekove je prerasla u posebnu umjetnost. Popularnost dekupaž tehnike datira još iz drevne Kine i Japana, a u Evropu dolazi preko Italije, tačnije Venecije u XVII vijeku gdje je nazvana umjetnošću siromašnih. Dekupaž se praktikovao na dvoru Marije Antoanete i kraljice Viktorije ali i u ateljeima poznatih slikara. Grci, Egipćani i Rimljani su od stakla prozvodili male, ukrasne obojene bočice za mirisna ulja, čaše, pehare i kupove za vino koji su bili veoma traženi i skupocjeni. Slijedeći korak je bilo ukrašavanje stakla za prozore vladarskih kuća i katedrala i kada je u Francuskoj ovaj način rada dobio naziv – vitraž.
Jedna od čaša koju je izradila Mirjana Sindik

Jedna od čaša koju je izradila Mirjana Sindik


Mirjana radi likovni vitraž na staklu, ali te radove ne prodaje. Njenom rukom naslikana stakla na prozorima i vratima za sada krase domove njenih prijatelja.

"To mi je jako teško jer recimo u sat vremena dok radim vitraž na vratima i prozorima ja ga okrenem 50 puta i isto toliko puta ga dignem u vazduh. U knjižari Karver sam radila jedan veliki vitraž po motivu američkog arhitekte Rajta. Vitraž fascinira zbog te svoje treće dimenzije, pored oblika i boje a to je svjetlost. Svjetlost u boji je nešto posebno".

Za ono što radi Mirjana Sindika je nagrađena prošle godine u Podgorici kao najbolji kreativac u Crnoj Gori. No, u vremenu ekonomske krize malo ko može izdvojiti novac za ukrasne predmete pa se od ovog umjetničkog zanata ne može živjeti, kaže Mirjana.

"Jedni su spremni da daju i duplo veći iznos od utvrđene cijene dok drugi prebrojavaju koliko mogu kilograma jagnjetine da kupe za tih 50 eura. Međutim, moje najčešće mušterije su mladenci koji dođu i odaberu nešto od onoga što sam ja već uradila", navodi ona.
  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG