Dostupni linkovi

logo-print

Nekadašnji ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nikola Grabovac - kojeg je visoki predstavnik u BiH smijenio 2002. godine zbog navodnog nesavjesnog potpisivanja jednog dokumenta, a u stvari zbog oštrog suprotstavljanja domaćim strujama, ali i međunarodnim finansijskim instuitucijama - prije nekoliko godina povukao se iz javnosti razočaran što je u BiH sve manje političara spremnih da se protive onima koji uništavaju bh. privredu.

No, savjest mu, kako kaže, nije dozvolila da ćuti zauvijek, stoga je odlučio da svoje viđenje bh. i svjetske ekonomije podijeliti putem RSE.

RSE: Gospodine Grabovac prije tri godine ste se povukli iz javnosti razočarani politikom vaših kolega, ali niste mogli šutiti o uništavanju privrede, radničke klase, dužničkom ropstvu, pa ste napisali knjigu koja je povod ovog našeg razgovora. Knjiga se zove "Privreda BiH pred kolapsom". Je li tako loše stanje?


Grabovac: Knjigu sam objavio iz dva razloga: da ostane zabilježeno šta sam radio i šta sam preporučivao za privredu Bosne i Hercegovine. U 18-mjesečnom mandatu, dok me nisu uklonili iz političkog života BiH, ukazivao sam na mnoge probleme koji su, kada se čitaju danas, identični ili gori nego što su bili 2001. ili 2002. godine.

RSE: Kojim pitanjima ste posvetili najveću pažnju u svojoj knjizi?


Grabovac: Prije svega možemo dostići predratni broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini. U knjizi ukazujem i na činjenicu da Međunarodni monetarni fond (MMF) gura Bosnu i Hercegovinu u finansijsko ropstvo. U tom kontekstu postavljam i pitanje da li je u BiH na sceni nova ekonomska kolonizacija. Posebno je razrađeno pitanje da li će budžeti u Bosni i Hercegovini ikad doživjeti da prihodi ne budu manji od rashoda i da se ne moramo dodatno zaduživati svake godine.

Knjiga Nikole Grabovca

Knjiga Nikole Grabovca

U sadašnjem ekonomskom okruženju nema nikakve šanse za to, jer je sistem tako postavljen, svjesno i namjerno, da uvijek imamo deficit, da se uvijek moramo obraćati MMF-u koji će nam do jednom davati nove kredite, a onda kad se prezadužimo, uzeti naša kapitalna dobra. To znači da ćemo morati prodati i Telecom i Elektroprivredu i druge resurse za male pare.

RSE: Može li se uopšte država opterećena kriminalom i korupcijom, uništenom privredom, političarima koji se prodaju za sitan novac suprotstaviti uticaju finansijskih institucija poput Svjetske banke i MMF-a?


Grabovac: Svjetska banka je zajedno sa MMF-om igrač na svjetskoj sceni, ali nisu oni kreatori takve politike, oni su samo instrument putem kojeg se provodi takva ekonomska politika. Oni svjesno drže takve igrače koji nisu sposobni, nisu svjesni, niti stručni. Oni nam daju kredite sa odgodom plaćanja od pet godina, a domaći političari to zdušno prihvataju jer ih nije briga ko će vraćati kredite kad oni više ne budu na ministarskim pozicijama i politički aktivni.

RSE: Od kako ste smijenjeni sa funkcije ministra finansija Federacije BiH nema dana da vas penzioneri ne spomenu, jer ste im vratili tri oduzete penzije. Od tog perioda ništa se nije promijenilo nabolje u korist građana, ali danas - za razliku od tog perioda - BiH ima 90 milijardera, a hiljade milionera. S druge strane malo je onih koji su spremni žrtvovati karijeru i govoriti o pljačkanju naroda. Od kuda taj podanički odnos?

Grabovac: Sjetimo se da je u vrijeme kada sam smijenjen, uklonjeno još nekoliko prvoligaša koji su nastojali podići glas i promijeniti nešto nabolje. Sada su došli na scenu petoligaši i to ne samo u bh. institucijama, nego i u međunarodnim finansijskim institucijama sada sjede nedorasli nižerazredni stručnjaci koji samo kao papagaji prenose neka međunarodna svjetska kretanja.

Predlažu nam da nahranimo gladno stanovništvo tako što ćemo u BiH proizvoditi banane kao visokokalorične namirnice, a banane ovdje ne uspijevaju. Tako je i sa ekonomijom - predlažu nam rješenja po američkom sistemu, što kod nas apsolutno ne može zaživjeti.

Biću slikovit, takvi nam predlažu da nahranimo gladno stanovništvo tako što ćemo u Bosni i Hercegovini proizvoditi banane kao visokokalorične namirnice, a banane ovdje ne uspijevaju. Tako je i sa ekonomijom - predlažu nam neka rješenja po američkom sistemu, što kod nas apsolutno ne može zaživjeti. Predlažu nam slobodno tržište koje funkcionira ako imate razvijenu proizvodnju i plasirate svoje proizvode. Kod nas to nije slučaj, pa u tržnim centrima, koje otvaraju stranci, nalazimo robu iz cijelog svijeta, ali ne i domaću.

Znači, novac odlazi nekom drugom, a mi smo sve siromašniji. S druge strane, argument za otvaranje takvih tržnih centara je zapošljavanje 500 ljudi. Istina je da 500 ljudi dobije posao, ali ne objavljuju naši političari koji propagiraju tuđi kapital da istovremeno u Bosni i Hercegovini između 4.000 i 5.000 ljudi ostane bez posla.

RSE: Kako vidite dalji scenario kada je u pitanju bh. ekonomija?


Grabovac: Prvo želim reći da se i svjetska ekonomija mijenja. Kapitalizam mora propasti, jer ne može odgovoriti ni na jedan veliki svjetski problem. Oni koji imaju novac, možda, imaju vojsku ili atomsku bombu, ali svijet se susreće sa novim izazovima kao što su migracije stanovništva sa južne zemljine polulopte na sjevernu. Svjedoci smo panike u razvijenim zemljama kada je krenulo prema njima nekoliko stotina izbjeglica, šta će biti kada krene deset miliona, a mnogi su nezadovoljni.

Da se razumijemo, nisam zagovornik ni socijalizma, ni komunizma, ni kapitalizma, nego sam zagovornik filantropije, odnosno čovjekoljublja. Moramo voliti čovjeka, omogućiti mu njegov razvoj, ali razvoj primjeren njegovoj sredini, istoriji, kulturi, a ne nametati mu razvojne trendove Zapada ili neke demokracije koja je kod njega nepoznat pojam, jer takva demokracija vrlo brzo pređe u anarhiju i zloupotrebe u toj državi.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG