Dostupni linkovi

logo-print

Niko nema tačne podatke o razmerama 'sajber' kriminala


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Posljednjih godina, broj Internet korisnika u Crnoj Gori, prema statističkim podacima, konstantno raste.

Globalna mreža najviše im služi za elektronsku poštu, potom za čitanje vijesti, pristup socijalnim mrežama, zatim za čatovanje i telefoniranje.

Ostali smo uskraćeni i za odgovor na to koliko naše bezbjednosne institucije imaju razrađene mehanizme u borbi protiv različitih oblika sajber kriminala, koliko sarađuju sa policijama u regionu i primjenjuju međunarodne norme u toj sferi.


Duško Mihailović, bivši novinar i dobar poznavalac on-line komunikacija, primjećuje kako je nagla informatizacija društva pokrenula i novu kulturu poslovanja.

Sve više kompanija reklamira se na web sajtovima, u praksu sve više ulazi e-banking, dok je elektronski šoping u začetku.

"Na Facebooku postoji oko 300 hiljada registrovanih korisnika, što u suštini nije beznačajna cifra. Firme su u posljednje vrijeme to počele da valorizuju. Smatram da se e-banking koristi u dovoljnoj mjeri, pogotovo u firmama. Pitanje je kolik postoji lični e-banking. Još uvijek kod nas ne postoji razrađen biznis model. Niko ne živi isključivo od Interneta. U tom smislu Internet nije dostigao taj nivo i još uvijek je u povoju. Ljudi ovdje još uvijek često vade karticu iz džepa i unose njene podatke na šoping sajtovima. Nemamo lokalno razvijeno to tržište", kaže on.

Koliko ekspanziju korišćenja Interneta u Crnoj Gori prati i rast takozvanog sajber kriminala, posebno razne vrste zloupotreba i nelegalnih aktivnosti u finansijskoj sferi?

Policija nema odgovore

Na pitanje - koliko su banke izložene takvim rizicima, šireći lepezu elektronskih usluga - odgovara nam PR Hipo Alpe Adria Banke, Željka Radulović.

"Naša banka do sada nije imala nikakav slučaj zloupotrebe niti falsifikovanja, upravo zbog činjenice da visoko vodimo računa o sigurnosti naših usluga. E-banking, pored izuzetno povoljnih tarifa, odlikuje se i sigurnošću i klijent apsolutno može biti siguran u izvršenje svih naloga i transakcija putem e-bankinga, kojeg pružamo za sva lica. Kada je riječ o karticama, upravo 2007. godine smo, kao prva banka u Crnoj Gori, uveli čip kartice, takozvanu čip tehnologiju, tako da su naši klijenti u najvišoj mogućoj mjeri zaštićeni od svih slučajeva zloupotreba i falsifikata", kaže ona.

I Duško Mihailović smatra da je Crna Gora, kao turistička zemlja, kada je riječ o toj vrsti internet kriminala, više pogođena sa strane.

Ilustrativna fotografija, snimak jednog pornografskog sajta

Ilustrativna fotografija, snimak jednog pornografskog sajta

"Nemamo izvorno naše on-line kriminalce. Hapšeni su državljani drugih država koji su se bavili krađom identiteta, ali ti identiteti nisu kradeni u Crnoj Gori, nego u Rumuniji, Bugarskoj, Češkoj, a ovdje su te kartice realizovane na bankomatima. Imali smo i hakerskih napada. Čak i kada su to bili lokalni hakeri, oni su bili instrument u rukama stranih organizovanih grupa. U tom smislu, što je dobro, možda zaostajemo za svijetom", kaže on.

Informacija o tome kolike su razmjere sajber kriminala u Crnoj Gori i u drugim oblastima, od krađe intelektualne svojine, dječje pornografije, pa sve do terorizma, od Uprave policije nismo uspjeli da dobijemo.

Ostali smo uskraćeni i za odgovor na to koliko naše bezbjednosne institucije imaju razrađene mehanizme u borbi protiv različitih oblika sajber kriminala, koliko sarađuju sa policijama u regionu i primjenjuju međunarodne norme u toj sferi.

U susret nam je izašao Radule Novović, pomoćnik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije, stavljajući akcenat na važnost zaštite djece od Internet kriminala, posebno kada je riječ o pornografiji i pedofiliji.

"To u Crnoj Gori još uvijek, prema podacima sa kojima raspolažemo, nije poprimilo neke alarmantne razmjere. Naravno, svi se sjećamo jednog neprijatnog, ružnog i užasnog događaja koji se dogodio u Bijelom Polju, kada je žrtva bila upravo jedna djevojčica koja je komunicirala sa nekim preko socijalne mreže. To nisu podaci koji su previše alarmantni, ali jesu nešto što se ne smije zanemariti i što se ne može apstrahovati, naročito ne od starne roditelja, pedagoga, psihologa i nastavnika u školama. Mi, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i drugim resornim državnim organima, ukazujemo na te opasnosti. Nadam se da će se na pravi način preventivno djelovati", kaže on.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG