Dostupni linkovi

logo-print

Niko ne brine što medicinski otpad završava na deponijama


Ilustracija

Ilustracija

U Bosni i Hercegovini većina medicinskog otpada završava na deponijama, što je veliki problem i za zdravlje ljudi, ali i za okoliš. Jedna bolnica u BiH godišnje proizvede do 100 tona medicinskog otpada. U posljednjih nekoliko godina pojedine zdravstvene ustanove odvajaju otpad od komunalnog, ali građani u svojim domovima i ako to učine ne znaju šta će sa lijekovima kojima je istekao rok trajanja.

Odlaganjem medicinskog otpada u kontejner, koje potom završi na deponiju, dovode se u opasnost ljudi koji rade tamo, stanovništvo koje živi u blizini deponije, životinje, a na koncu zagađuje se okolina. Toga je bila svjesna jedna građanka Sarajeva, kada je punu kesu lijekova kojima je istekao rok trajanja odlučila da preda apoteci.

„Primjetila sam da imam priličnu količinu starih lijekova kojima je istekao rok trajanja. Znam da je to medicinski otpad i da to ne mogu ostaviti u kontejner. Otišla sam do lokalne apoteke, ali su odbili da preuzmu lijekove. Rekli su da ostavim broj telefona, pa možda nekada, ako budu skupljali medicinski otpad, možda će me pozovati da donesem otpad. Otišla sam u bolnicu, Opću bolnicu Abdulah Nakaš, ni oni nisu htjeli preuzeti otpad. Uputili su me u bolnicu Koševo, rekli su mi da oni sami unuštavaju medicinski otpad“, priča ova građanka, koja je htjela da ostane anonimna.

Veliku količinu otpada prave zdravstvene ustanove. Jedna bolnica godišnje proizvede do 100 tona medicinskog otpada.

Do prije dvije godine 90 posto farmaceutskog otpada iz zdravstevenih ustanova završavalo je na deponijama u BiH.

Vanja Rizvić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla, čija je stručna oblast recikliranje otpada i edukacija u toj oblasti, objašnjava o kakvom je otpadu riječ:

„Oko 80 posto otpada u bolnicama je infektivni otpad. To je vrlo opasno, jer može doći do razvoja inektivnih bolesti, poput AIDS-a, hepatitisa B i C. Veliki problem su i lijekovi, jer Bosna i Hercegovina nema pravilno riješenje za njihovo zbrinjavanje, tako da se ovaj otpad odvozi u zemlje Evropske unije, gdje se uništava“, objašnjava Vanja Rizvić iz Centra za ekologiju i energiju.

Odvoz u zemlje EU

Pravilnici o upravljanju medicinskim otpadom u Federaciji BiH i RS obavezuju zdravstvene ustanove da odaberu instituciju odgovornu za tretiranje medicinskog otpada, da izrade planove upravljanja medicinskim otpadom, te da odvajaju otpad. Ti propisi se još uvijek sporo provode.

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko preduzeća koja otkupljuju opasne materije, poput „Kemisa“ iz Tuzle.

„Kod nas završava otpad iz većine bolnica, zdravstvenih ustanova, domova zdravlja, apoteka i proizvođača lijekova. Onda se odvozi u zemlje Evropske unije, gdje se spaljuje na visokim temperaturama. Koliko je meni poznato u Bosni i Hercegovini za sada nema tretmana za odlaganje medicinskog otpada“, kaže Maid Hadžimujić iz preduzeća „Kemis“.

Šta građani trebaju uraditi sa medicinskim otpadom još uvijek nije regulisano. Preduzeća koja odlažu farmaceutski otpad naplaćuju tu uslugu. Javno preduzeće Apoteke Sarajevo imale su projekat o preuzimanju lijekova kojima je istekao rok trajanja, ali je nedavno taj projekat okončan.

„Mi smo do sada imali jedan pilot projekat, koji se realizirao u nekoliko naših apoteka. Projekat se pokazao zanimljivim stanovnicima Sarajeva. Mi smo završili taj projekat i ta usluga je obustavljena. Ali imamo plan da ponovo vratimo mogućnost građanima da dostave medicinski otpad nama, potpuno besplatno. S obzirom da se uništavanje takvog otpada plaća, moramo taj dio finasijski pokriti“, objašnjava Fatima Insanić- Jusufović iz Apoteka Sarajevo.

Medicinski otpad predstavlja jedan od najozbiljnijih i najsloženijih zdravstvenih i ekoloških problema.

Iako Zakon naleže da medicinski opad ne smije biti odložen na deponiji, već bi trebao biti spaljen, takva mogućnost ne postoji u BiH. Zato se otpad odvozi u zemlje Evropske unije, gdje se propisno uništava.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG