Nezavisni mediji: Radio 101 ide dalje, što je sa ostalima

Jedan od simbola urbanog Zagreba, lokalni Radio 101, izbjegao je u ponedjeljak gašenje. Radio koji je otišao u stečaj preuzet će za 800.000 eura njemački poslovni čovjek koji i se i u Njemačkoj bavi tim poslom. To je utješna vijest za hrvatski javni prostor u kojem nezavisni mediji nestaju, a onaj tko može napraviti najviše, a to je država, ne radi ništa da omogući njihovo postojanje.

Tvrtka Impossibile Egressus novi je vlasnik zagrebačkog Radija 101. Tvrtka je registrirana u Zagrebu, a vlasnik joj je Nijemac Thomas Alexander Thimme koji živi u Berlinu i koji u Njemačkoj posjeduje dvije ili tri radijske postaje. Radio je dulje vrijeme bio u krizi, a onda je nakon akumuliranog duga državi, zaposlenicima i autorskoj agenciji od oko 3 i po milijuna eura otišao u stečaj. Skupština vjerovnika prihvatila je danas Thimmeovu ponudu, kaže za RSE glavni urednik Stojedinice Željko Matić.

„U roku od 2 – 3 dana ponuđač je dužan uplatiti 6 milijuna kuna. Ukoliko on to uplati - a upravo je sada nama potvrdio da ih ide uplatiti - sutkinja treba donijeti rješenje o pravomoćnosti stečajnog plana. Nakon toga počinje teći žalbeni rok. Ukoliko ne bude žalbi, iz stečaja bi se izišlo za nekih 3 tjedna“, navodi Matić.

Ovim novcem namirit će se prvi isplatni razred, dakle zaposleni i država za mirovinske i zdravstvene fondove, a ostali ništa.

Radio 101 prvi je urbani lokalni radio u Hrvatskoj, osnovan 1984.godine. Nekoliko godina bez konkurencije i izuzetno slušan i utjecajan, nakon faze naglašenog domoljublja u prvoj polovici devedesetih, u drugom dijelu devedesetih jedan je od simbola i katalizatora borbe protiv Tuđmanovog režima. A nakon 2000-te nastupila je kriza, za koju je po Matićevoj ocjeni najzaslužnije neodgovorno upravljanje radijem.

„Radio 101 se negdje od 2000-te godine počinje ponašati kao Hrvatska televizija. Sve više počinje bivati socijalnom ustanovom: broj zaposlenih je narastao na nekih 65-70, a usput budi rečeno danas ih ima 23, a ima bolju slušanost nego onda, zavladala je jedna posvemašnja nedisciplina – od nedolaska na posao do neodgovornog upravljanja, tako da je sve otišlo kvragu!“ ocjenjuje Matić.

Možda upravo zbog njegove nezavisnosti, nijedna vlast ga nije baš voljela.

„Kada je u pitanju poslovanje radija i tretman vlasti i drugih, to je zapravo uvijek bilo – 'ajme majko! Pa i na današnjoj skupštini država kao najveći vjerovnik nije glasovala za stečajni plan, nego je bila suzdržana, a grad Zagreb kao jedan od vjerovnika glasao je protiv!“ kazao je on.

Čavali u lijes slobodnog novinarstva

Dakle, u slučaju Stojedinice, država nije odmogla, ali nije niti pomogla. I profesor etike u novinarstvu Stjepan Malović za RSE kaže kako je osnovni uzrok krize i nestanka nezavisnih medija - u državi, koja nije napravila ono jedino što treba napraviti u medijskom prostoru: stvoriti uvjete u kojima će se uz komercijalne medije razvijati i nezavisni.

„To jest da omogući da postoji nezavisni javni servis u pravom smislu te riječi, ali i da nezavisni mali glasovi koji uvijek postoje imaju mogućnost da se održe na ovom tržištu koje je beskompromisno i beskrupulozno“, kaže Malović.

I tu sada dolazi onaj – ali.

„Država to ne želi napraviti zato što jer njoj nezavisni mediji samo smetaju – rade probleme, pitaju gluposti, ne možeš ih smiriti. Puno je bolje imati kontrolu, pa makar i podijelili kontrolu među strankama, pa evo – ovaj će kontrolirati ovoga, ja ću onoga i tako dalje... A novinarstvo je na to na žalost pristalo i sebi zabilo jedan od zadnjih čavala u lijes slobodnog i nezavisnog novinarstva“, ocjenjuje Malović.

Ovogodišnji dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo, Ilko Čimić sa portala index.hr kaže kako je ključ za opstanak nezavisnih medija – od Stojedinice i ugašenog Ferala preko Vjesnika kojem ne daju da postane javni servis do Novog lista kojem problemi tek predstoje - u ozbiljnim izmjenama Zakona o medijima. Posebno je to bilo naglašeno prošle godine kada je Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti pod predsjedanjem predsjednika Ive Josipovića i uz sudjelovanja tadašnje premijerke Jadranke Kosor održalo posebnu sjednicu o vlasništvu u medijima, podsjeća Čimić.

„Tada su kao jedan od prioriteta stavili to da se mora znati tko je vlasnik određenog medija, i to na način da to ne bude kao sada – neka firma, nego da se jasno stavi imenom i prezimenom tko stoji iza tog medija. Bile su predložene još neke druge bitne izmjene u smjeru transparentnog poslovanja, ali smo vidjeli da nakon te sjednice Vijeća i nakon što je došla ova nova vlast o tome jednostavno prestalo razgovarati“, kazao je Čimić.