Dostupni linkovi

Nezaposlenost u Srbiji dramatično raste


Sajam zapošljavanja, Beograd, mart 2013.
Sajam zapošljavanja, Beograd, mart 2013.
Najnoviji podaci pokazuju da je u ovoj godini u proseku 500 ljudi dnevno u Srbiji ostajalo bez posla. Dok se godišnje gasi na hiljade firmi nezaposlenost polako dostiže rekordnih 30 odsto.

Krajem 2012. godine u Srbiji je bilo 762.000 nezaposlenih, a do kraja februara 2013. njihov broj se povećao na više od 790.000, pokazuje izveštaj Evropske komisije o stanju srpske ekonomije koji je prenela beogradska štampa. Te brojke pokazju da je u ovom trenutku skoro 27 odsto radno sposobnih bez posla.

Beograđani za RSE kažu da su zbog rastuće besposlice sve više zabrinuti za budućnost:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00
Direktan link

Prema dostupnim podacima, trenutno u Srbiji radi 1,7 miliona ljudi, dok nezvanične procene govore da je bez posla više od milion stanovnika. Nacionalna služba za zapošljavanje iznela je podatak da u svojoj evidenciji od početka godine mesečno beleži skoro 44.000 nezaposlenih.

Ekonomista Milan Kovačević kaže za RSE da je dramatičan porast broja onih koji ostaju bez posla uglavnom uzrokovan malom potrošnjom zbog niskog životnog standarda.

„Pored toga što se nema para, tu je i strepnja šta će biti sutra. Kada ljudi manje troše onda mnoge delatnosti, zanati, trgovina, servisi, ostaju bez posla. A kada je tako, onda je posledica to što otpuštaju radnike. Kriza traje, nismo još izašli iz recesije, tako da ni poslodavci ni zaposleni nemaju dovoljno optimizma. Pa se danas štedi za možda još gore dane“, navodi Kovačević.

Loš odnos države prema privredi

U internom istraživanju Unije poslodavaca došlo se do podataka da samo 15 odsto privrednika i preduzetnika u Srbiji planira u toku ove godine da zaposli nove radnike, dok čak više od polovine ima nameru da otpušta zaposlene.

Milan Knežević, vlasnik konfekcije „Modus“, rekao je za RSE da su poslodavci godinama u velikom problemu zbog lošeg odnosa države prema privredi i da tu treba tražiti razloge za sve manje radnih mesta.

„Država je nametima opteretila rad i proizvodnju, a rasteretila posedovanje i trgovinu. Moja firma ima 130 zaposlenih, godšnji obrt od tri miliona evra i troškove od milion evra. Firma koja se bavi uvozom ima isti obim realizacije od tri miliona evra i ima dva zaposlena. U Srbiji je jako skupo zapošljavati i proizvoditi a vrlo je jeftino trgovati i uvoziti. Mi smo samo protočni bojler koji radi za interese banaka i države. Zato i ja razmišljam da otpustim radnike iz proizvodnje jer je ovakva situacija postala nepodnošljiva“, naglašava Knežević.

Privrednici kažu da se u Srbiji svake godine gubi 160.000 radnih mesta i da je teško očekivati da će i u malom broju fabrika koje se sve ređe otvaraju biti novih zaposlenja, posebno zbog automatizovane proizvodnje i pada privrednog rasta.

Milan Knežević tvrdi da novih radnih mesta neće biti sve dok država ne uvaži primedbe privrednika.

„Sa 63 odsto moraju se rasteretiti oni koji rade u radno propulzivnim granama privrede. Vlasti se moraju izboriti i sa crnim tržištem koje je uzelo 50 odsto ukupnog tržišta. Dok god se to ne uradi, i dok se ne napravi infrastuktura koja će biti strateška podrška proizvodnji i stvaranju novih vrednosti za izvoz, tonućemo sve dublje i dublje“, procenjuje Knežević.

Ekonomisti predviđaju da će nezaposlenost rasti i preko 30 odsto, uprkos tome što Medjunarodni monetarni fond srpskoj privredi prognozira rast od dva odsto uz inflaciju od 7,5 odsto.

Milan Kovačević zaključuje da ipak ima nade za građane i privredu ukoliko se ovdašnje vlasti u praksi jasno opredele za evrointegracije.

„Moramo da pokažemo svetu da idemo u Evropsku uniju sigurnim koracima. To bi onda moglo podstaći investicioni talas. Sa druge strane, to bi popravilo i raspoloženje i povećalo optimizam u budućnost što bi doprinelo većem trošenju. Konačno, što je izuzetno važno, sve to zajedno onda bi moglo da nas izvede iz recesije“, smatra Kovačević.
XS
SM
MD
LG