Dostupni linkovi

logo-print

Nezaposlenost najveći problem bh. povratnika


Ilustracija

Ilustracija

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije više hiljada ljudi iselilo se proteklih mjeseci iz Bosne i Hercegovine. Uglavnom je riječ o mlađim osobama, povratničkim porodicama. Svega jedan posto povratnika ima zaposlenje, a među njima su posebno ugroženi mlađi ljudi. Jednako loša situacija je u Stocu, Jajcu i Zvorniku. Naši sagovornici iz ovih gradova naglašavaju kako su međuljudski odnosi na visokom nivou, odnosno da je najveći problem povratnika upravo posao.

Adnan Hrustanović vratio se u Zvornik prije pet godina.Veći dio svog života proveo je u Njemačkoj sa roditeljima, nakon što je protjeran iz svog doma. Danas će reći da je Zvornik najljepši grad i da bi se teško odlučio ponovno ga napustiti, no ako uskoro ne dobije bilo kakvo zaposlenje na to će biti prinuđen.

"U Zvorniku je lijepo živjeti, samo što je ta ekonomska situacija mnogo teška, nema puno fabrika, nema firmi koje bi zaposlile omladinu, prvenstveno. Ova današnja situacija u Podrinju me plaši, pogotovo taj odlazak omladine. Evo, ja sam proputovao po mnogim evropskim zemljama, danas u Podrnju pokušavam kroz projekte samozapošljavanja da ostvarim nešto", navodi Hrustanović.

Anel Delić ima 26 godina. Sa svojom porodicom vratio se u Jajce, MZ Vinac. Nije bilo lako počinjati od nule, jer je porodična kuća bila zapaljena, zemlja neobrađena, ali život se nastavio.

"Međuljudski odnosi su super, nema nikakvih problema. Više to mediji naprave nego što to bude, od neke sitnice naprave 'gorući problem', kojeg nema", riječi su Delića.

Poput Adnana i Anja Bodiroga je povratnica u Stolac. Mnogo toga želi promjeniti u svom gradu kroz posao za koji se školovala, ali do posla se teško dolazi. Ipak, najteže joj pada kada Stolac proglašavaju 'gradom slučajem':

Stolac

Stolac

"Ko ne živi u Stocu misli da je Stolac 'grad slučaj', da su uvijek neke tenzije zbog vjerske opredjeljenosti, ali to nije istina. Evo, ja sam dijete miješanog braka, družim se i sa Hrvatima, muslimanima, sa Srbima. Ja ne gledam šta su osobe po nacionalnosti, gledam jesi li dobar ili loš čovjek. Ako ćemo mi to pratiti čitavu našu budućnost, onda ja stvarno ne znam kako će nam biti", tvrdi Bodiroga.

Ako pitate naše sagovornike kako pomoći povratak, jedinstveni su u stavu da donacije nisu rješenje.

"Ja sam završila žurnalistiku u Mostaru – šesta godina na birou. Sve sam vam rekla. Ja sam tužna zbog jedne činjenice – što je prije rata Stolac bio industrijski grad, radilo se, bilo je dosta firmi, što državnih, što privatnih, najviše državnih, ali sada ništa – sve je propalo. Da se samo jedna fabrika osposobi, koliko bi se ljudi zaposlilo! Na gluposti se daju pare. Na neke vjerske – neću da vrijeđam na religijskoj osnovi – ali tako ispadne. Prave se neki vjerski objekti što stoje prazni. A da su neku firmu otvorili, zaposlilo bi se sto ljudi i to bi se riješilo. Ja tako vidim neku bolju i svjetliju budućnost, ali ovako...", kaže Anja Bodiroga.

Adnan Hrustanović ističe:

"Nama nije bitno da mi dobijemo donaciju. Nama je trenutno u Zvorniku zaista bitno da dobijemo sredstva za pokretanje malih i srednjih preduzeća, jer tu vidim perspektivu. Ne postoji drugi način da se omladina zadrži u Zvorniku.“

"U Jajcu je narod masovno počeo da proizvodi maline. Po nekim informacijama Evropi i Evropskoj uniji treba uvoz malina iz Bosne i Hercegovine i dokle god je cijena kao što je bila prošle godine, ja vjerujem da će biti nekog napretka. Sada su bili i neki podsticaji, puno porodica je uzelo, i počela je proizvodnja. Ali zavisi od naše politike, od naše države, kako će se ta cijena održati. Ako bude kao što sam čuo priču sa mlijekom, da je narod masovno počeo da se bavi proizvodnjom mlijeka, a onda su spustili na neku mizernu cijenu, i sve je otišlo.. Naša politika i naša država kroji sudbine nas mladih, i najviše su oni zaslužni što mladi odlaze iz ove države", smatra Anel Delić.

Za razliku od hiljada mladih ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, naši sagovornici su odlučili ostati i u mjestima svojih predaka izgraditi svoju budućnost. I dalje imaju snove i nade u zemlji koja je do sada tako malo učinila za njih.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG