Dostupni linkovi

logo-print

Nevladine udruge protiv ukidanja izbjegličkog statusa


Izbjeglički centar Strmica kod Knina, ilustracija

Izbjeglički centar Strmica kod Knina, ilustracija

Mediji u regiji govore o mogućnosti ukidanja izbjegličkog statusa za izbjegle pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj. Ne bi se smjelo ukidati izbjeglički status dok proces povratka ne bude završen, zajednička je poruka najznačajnijih nevladinih udruga srpske manjine u Hrvatskoj, ali i nevladinih udruga u Srbiji. U UNHCR-u upozoravaju da nikakva odluka o tome nije donesena.

Iako su mediji u Hrvatskoj i Srbiji već donijeli odluku o statusu izbjeglih pripadnika srpske manjine iz Hrvatske – hrvatski mediji da im je status oduzet, a srpski mediji da im je zalaganjem Srbije status očuvan - nikakva odluka nije donesena.

„Novinski članci se pozivaju na događaj koji se zapravo još nije dogodio. Javno poznata i dostupna informacija je da Izvršni odbor UNHCR-a zasjeda tek idući tjedan“, kaže za naš glasnogovornik zagrebačkog ureda Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice Dorian Klasnić.

Mogućnost ukidanja izbjegličkog statusa ne samo Srbima, nego svima na fonu je zaključaka sarajevske donatorske konferencije iz travnja 2012. godine. Protiv ukidanja izbjegličkog statusa za izbjegle hrvatske Srbe prvi je ustao zagrebački Srpski demokratski forum, a njegov predsjednik Veljko Džakula za naš radio kaže:

Veljko Džakula

Veljko Džakula

„Nas je neugodno iznenadila informacija da su hrvatska Vlada i UNHCR u Hrvatskoj predložili ukidanje izbjegličkog statusa u Hrvatskoj, jer znamo da je povratak išao veoma otežano i ograničeno. Mislim da i UNHCR i hrvatska Vlada bježe od svojih obaveza i da su zatvaranjem tog statusa htjeli sa sebe skinuti svu odgovornost i obave koje bi imali prema toj izbjegličkoj populaciji.“

Inicijator ukidanja izbjegličkog statusa za izbjegle hrvatske Srbe je hrvatska Vlada, čije očitovanje danas nismo uspjeli dobiti, ali oni zajedno sa UNHCR-om ponavljaju da izbjeglički status ili njegov gubitak ni na koji način neće utjecati na sudjelovanje u nacionalnom ili regionalnom programu stambenog zbrinjavanja.

Jedini koji bi izravnije osjetili gubitak izbjegličkog statusa su oni izbjegli pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj koji žive u Njemačkoj, Švedskoj ili Kanadi, i kojima bi to značilo ukidanje besplatnog zdravstvenog osiguranja i naknada, kažu u Vladi.

Što se inače i ne događa baš često, sa Džakulom se slažu i u zagrebačkom Srpskom narodnom vijeću. Njegov predsjednik Milorad Pupovac kaže za naš radio da se ne može ukidati izbjeglički status do nove donatorske konferencije i do stvaranja realnih uvjeta za povratak.

„I – sa druge strane – ukidati taj status, a da se prije toga ne poduzmu mjere u određenom i zadanom roku u kojem se ljudi mogu vratiti i stvore pretpostavke da se oni vrate također bi bilo kršenje UN-ovih odredbi o pravima izbjeglica. I zbog toga je Srpsko narodno vijeće protiv toga da se na taj način inicira donošenje odluke o završetku izbjegličkog statusa“, navodi Pupovac.

Ukidanjem izbjegličkog statusa bili bi pogođeni najranjiviji, kaže za naš radio i Sanda Orlović iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo.

„Sama činjenica da postoje ljudi koji još uvek žive u izbegličkim centrima, koji još uvek iz raznih razloga nisu u mogućnosti da se vrate tamo – bilo zbog neobnovljene imovine, bilo zbog toga što se naprosto radi o starim ljudima koji ne mogu sami da apliciraju za te programe ili da sami pronađu praktičan način da se vrate tamo – taj problem ne može da bude rešen na način da dođe do administrativne promene njihovog statusa. Ti ljudi bi onda naprosto bili prepušteni sami sebi, i našli bi se u jednom pravnom vakumu“, napominje Sanda Orlović.

U Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije kažu pak da se od te inicijative već odustalo.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG