Dostupni linkovi

logo-print

Mimica: Ulazak Hrvatske u EU potvrđuje nastavak politike proširenja


Proces proširenja EU je najuspješniji politički pothvat Unije, smatra Neven Mimica, potpredsjednik hrvatske vlade i najvjerojatniji prvi evropski povjerenik iz 28. članice Unije.

„Sloveniji je trebalo šest godina od prvih pregovora do članstva u EU, Hrvatskoj 12 godina. Ne bih volio da se buduće članice po toj logici pridruže za 24 godine, no realno je da proces pridruživanja potraje osam godina. Problem BiH je što medju političkim elitima još ne postoji svijest o značaju EU. Mislim da politika „batine i mrkve“ ne funkcionira u BiH. Možda batina tamo ne boli dovoljno, a mrkva nije dovoljno privlačna. Nekada je problem što se ne može ni raspoznati što je batina, a što mrkva od onoga što nudi EU“, kaže Neven Mimica.

Mimica je dao intervju za Radio Slobodna Evropa tokom posjeta Pragu.

RSE: U BiH, Srbiji, pa i u ostatku regije, vlada poprilična panika oko ulaska Hrvatske u EU. Da li susjedi imaju razloga za strah? Što su bitne promjene za regiju?

Mimica: Članstvo Hrvatske u EU je dobra vijest, i za regiju i za Hrvatsku i za EU. Dobra je vijest za regiju jer je naše članstvo potvrda da funkcionira proces proširenja EU, da je i dalje živ, da se može, uz dobre, prave reforme, koje su bazirane na evropskim standardima, na načelima i vrijednostima, doći do članstva u EU. To je motivacija i ohrabrenje za sve zemlje u regiji. Držim da bi zemlje u regiji trebale upravo tako gledati na hrvatsko članstvo. U osnovi, mislim da i gledaju. Mislim da nema negativnih osjećaja i negativnih pristupa hrvatskom članstvu u EU unutar zemalja regije, a kamoli i neke panike ili straha od toga što će se sada drugačije ili lošije dogoditi za one zemlje koje još nisu članice EU.

To je dobra vijest za Hrvatsku jer je to potvrda svega onoga dobrog i teškog što smo do sada radili, a radi se o promjenama na bolje u Hrvatskoj, kroz evropske reforme.

EU je ipak dobila potvrdu da je konačno uspjela definirati jednu funkcionirajući politiku stabilizacije regije, perspektive evropske regije, politiku proširenja EU, koja funkcionira, koja može stvoriti, i kandidata i novu članicu EU. To je pogotovo važno nakon onih tragičnih i teških godina na početku 90-tih godina, kada je reakcija iz EU na raspad bivše Jugoslavije ipak bila, i nedovoljno odlučna i nedovoljno jasna i nedovoljno učinkovita. Sada smo u boljoj situaciji svi.

RSE: U posljednje vrijeme, prilično se govori o zasićenosti EU s proširenjem. Skeptici tvrde da će nakon hrvatskog ulaska, doći do zastoja u programu proširenja. Mislite li vi da će se vrata EU zatvoriti u nekom određenom razdoblju?

Mimica: Hrvatska je cijele svoje pristupne pregovore s EU vodila u vremenu krize EU. U početku one institucionalne, kada je trebalo pronaći nove načine i veze unutar EU u okviru Lisabonskog ugovora, onog neuspješnog pokušaja stvaranja Evropskog Ustava. Nakon toga se dogodio i događa se proces gospodarske, financijske krize, koji dodatno slabi čvrste evropske veze, ali i koristi, koje zemlje članice imaju od zajedničkog funkcioniranja, pogotovo na ekonomskom planu.

To se sve skupa u određenoj mjeri odražava i na proces proširenja. U EU ima onih članica koje su i dalje za politiku proširenja, koje tvrde da je politika proširenja najuspješnija evropska politika tokom posljednjih 20-tak godina, da je ona dovela do ostvarenja političkog i moralnog obećanja i cilja da će sve zemlje, koje su bile sa tamne strane Berlinskog zida, postati članicama EU.

Ovi objektivni problemi EU, bilo institucionalnih, ekonomskih ili političkih, traju i dalje. To traži ogromne napore, razgovore i pokušaje dogovora, i to odvlači pažnju od proširenja ili stvara neke druge prioritete kod pojedinih zemalja članica. Onda se polako stvara i javno mišljenje da je Unija umorna od proširenja.

Mi ćemo definitivno biti među onim zemljama koje će biti najglasnije i najodlučniji u zagovaranju nastavka proširenja EU. Za nas proširenje nema alternative unutar politike EU. Sigurno da su zemlje, koje još nisu u EU, zemlje jugoistočne Evrope, već zasićene od tranzicije i svih reformskih teškoća kroz koje su prolazile. Prema tome, ta dva koncepta, proširenje s jedne strane i tranzicija sa druge, sigurno se mogu spojiti ubrzavanjem procesa.

RSE: Vjerujete li da će Srbija uskoro dobiti datum za početak pregovora? Što je sa Crnom Gorom koja je počela pregovore?

Mimica: Vjerujem da će Srbija uskoro, sada, prije ljeta, dobiti datum za početak pregovora, nakon zbilja uspješnog, i ne tako lakog dogovora sa Prištinom. Isto tako, mislim da će Crna Gora biti među državama, budućim članicama. Zahvaljujući njenoj vlastitoj unutarnjoj snazi i sposobnosti za završetak pregovora, ona može relativno brzo doći do kraja pregovora.

Pregovarački proces, koji je pred Crnom Gorom i Srbijom, je prioritet našeg članstva i sudjelovanja u evropskoj zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Mi ćemo biti među onima koji će zbilja podržavati i pomoći, na sve moguće načine, da taj proces bude što brži.

RSE: Znam da nije zahvalno prognozirati vrijeme, ali Hrvatskoj je trebalo skoro više od 10 godina pregovaranja. Koji je vremenski okvir za Crnu Goru i Srbiju?

Mimica: Sloveniji je recimo trebalo šest godina da od početne faze i prvog Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju dođe do članstva u EU. Hrvatskoj je trebalo 12 godina za to. Ne bih nikako volio da slijedeća zemlja, koja će postati članica, to napravi unutar 24 godine od početka svojih pregovora. Ova geometrijska progresija se na žalost, negdje daleko na obzoru, možda može naslutiti. To nikako u političkom smislu ne bi bila progresija, već velika politička degresija u procesu proširenja.

Mislim da će se polako ova gospodarska kriza i unutarnje uređenje EU, koje tražiti određeno vrijeme, na određeni način uspješno obaviti i završiti unutar EU i da će onda popustiti pritisci na odlaganje proširenja, koje nije vezano za kapacitete samih zemalja članica.

Prema tome, ako govorimo o sljedećem proširenju, vjerujem da će zemlje, koje dolaze iza nas, uspjeti ostvariti rok od osam godina, zajedno sa evropskim partnerima, što je onda ipak jedan dobar optimistički pristup.

RSE: Na koji način Hrvatska može pomoći, kao buduća članica EU, normalizaciji stanja u BiH?

Mimica: Kada gledamo sve što se odgađa na evropskom putu zemalja u regiji, onda se bojim da je u BiH ipak najteža situacija u pogledu stvarnog uključivanja u evropske reforme, pa onda i u evropsku perspektivu. Na žalost, ukupno funkcioniranje države u BiH, na središnjoj razini i na razini entiteta, ne pokazuje da se u svim ovim godinama došlo do nekih učinkovitih i dobro funkcionirajućih državnih institucija.

Zbog toga je evropska perspektiva za BiH sigurno nešto na što se moraju koncentrirati, i zemlje članice EU, ali i zemlje u regiji, koje mogu pomoći u tome. Hrvatska je u svakom slučaju jako zainteresirana, i zbog ukupne politike stabilizacije regije, a pogotovo zbog specifičnosti BiH u kojoj su Hrvati konstutivni narod.

U ovome trenutku imamo dva problema, na kojima, zajedno sa BiH i EU želimo raditi. Jedan je da otklonimo sumnje i strahove o tome što će se dogoditi kada Hrvatska uđe u EU, kako će se to odraziti, bilo na ustaljene gospodarske tokove ili normalne tokove ljudi, roba, usluga i kapitala između BiH i Hrvatske, pa onda i BiH i Evrope. Mislim da imamo dovoljno argumenata, ali i rješenja, koja trebaju stvoriti, ne samo predodžbu u BiH da se sa hrvatskim ulaskom neće prerezati put izvoza u EU, nego imamo, i načina i mehanizama, da se to stvarno i dogodi, da to ne bude samo političko uvjeravanje, nego da to bude činjenica u stvarnom životu, da će upravo tako funkcionirati odnos i veze BiH i EU.

Drugi je problem činjenica da unutar političkih elita u BiH na žalost još uvijek ne postoji dovoljno motivacije, savjesti, saznanja i prihvaćanja što je ono što su koristi i benefiti koje EU može donijeti funkcioniranju i stvarnom životu u BiH. Bojim se da politika EU, koju često spominju, politika batine i mrkve, odnosno nekih privlačnih i nekakvih elemenata kazne za ne učinjene reforme, u BiH jednostavno teže funkcionira, nego negdje drugdje. Možda batina tamo ne boli dovoljno, a mrkva nije dovoljno privlačna. Nekada je problem što se ne može ni raspoznati, što je batina, a što mrkva od onoga što nudi EU.

RSE: Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić dolazi u Zagreb na obilježavanje ulaska Hrvatske u EU. Očekujete li da Nikolić u Zagrebu, sobzirom na njegove ranije izjave i stavove, uputi riječi isprike u Hrvatskoj?

Mimica: Naravno da su hrvatsko-srpski odnosi bili ključ, i problema i rata i mira i stabilnosti u području jugoistočne Evrope tijekom posljednjih 50-60 godina. Sada je zbilja vrijeme, nakon svega što smo prošli, da se ti odnosi grade na evropskoj osnovni, na osnovi dobrosusjedskih odnosa, na osnovi stvarnih interesa i na osnovi pogleda u zajedničku budućnost. Vjerojatno se oko prošlosti, i onoga što se dešavalo, teško možemo sporazumjeti ili jednako gledati. Trebat će još dugo vremena da svatko shvati kod sebe što se stvarno događalo. To nas nikako ne smije usporiti, niti otežati nastavak procesa normalizacije i građenja dobrosusjedskih odnosa i rješavanje, još uvijek postojećih otvorenih problema između dviju zemalja. Taj proces je počeo na ministarskim razinama, na potpredsjedničkim razinama, na razinama predsjednika Vlada. Za očekivati je da će se brzo i predsjednici država naći i da će dati svoj doprinos, upravo takvom razvoju hrvatsko-srpskih odnosa.

Susret u Zagrebu očekujem u okviru proslave hrvatskog ulaska u EU. Mi smo pozvali sve zemlje članice EU, ali i sve zemlje u regiji, i to čak na višoj razini, gdje smo pozvali sve predsjednike i premijere. Od zemalja članica EU, pozvali smo one koji sudjeluju u radu Evropskog vijeća, a to znači, ili premijere ili predsjednike država, zavisi kako u kojoj zemlji.

Predsjednik Nikolić će, prema informacijama koje imamo, kao i potvrde, doći na tu proslavu, a možda će se čak i ranije, na nekom od međunarodnih skupova, naći dva predsjednika. Očekujemo da će to biti prigoda da sa svojim političkim porukama učvrste i usmjere proces normalizacije , stvaranja dobrosusjedskih odnosa i rješavanja otvorenih pitanja. U kojoj formi će to političko učvršćivanje odnosa biti, da li u formi formalne javne političke izjave, koja bi značila ispriku za ono što se događalo u agresiji na Hrvatsku, u Domovinskom ratu, ili u nekom drugom političkom obliku, to ja u ovom trenutku ne mogu pretpostaviti ili procijeniti. Za mene je važna sama činjenica da će se predsjednici država Hrvatske i Srbije uskoro naći, te da to postaje dio građenja čvršćih veza za budućnost, čvršćih i susjedskih i evropskih veza.

RSE: I da ovu političku priču spustimo na razinu one ekon omske, naime u nekim budućim članicama se pitaju, što će biti s njihovim proizvodima, ajvarom, kajmakom ...... ako se Hrvatska, koja ulazi u EU, neće moći hvaliti svojim vinima, poput Terana ili prošeka?

Mimica: Vjerojatno su neke od ovih priča, koje se sada, neposredno pred hrvatski ulazak u EU, ističu u medijima, prvenstveno kao negativna strana ulaska u EU, malo pre-eksponirane, a u velikom broju slučajeva nisu utemeljene na stvarnim argumentima. Tu je bilo malo lutanja u proceduri. Na primjeru Prošeka i Terana smo mogli prije provesti procedure da na n acionalnoj razini zaštitim o izvornost proizvoda, i tih i svih drugih, što je tek onda osnova za traženje evropske zaštite.

Savjet je svima u regiji - napravite kod kuće ono sve što treba i što mislite da je dobro i važno zaštiti, ali prvo u okviru nacionalnih, bilo poljoprivrednih, bilo drugih politika i propisa, a onda s time u Evropskoj uniji će te sasvim sigurno, jednako kao i Hrvatska, uspjeti zaštiti svoje originalne proizvode, koji imaju, bilo zemljopisno porijeklo, bilo tradicijsko značenje.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG