Dostupni linkovi

logo-print

Neusvajanje Rezolucije o Srebrenici politikantski čin


Memorijalni centar Potočari

Memorijalni centar Potočari

Činjenicu da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije izglasao Rezoluciju o Srebrenici, a na šta je uticao veto Rusije, za crnogorske intelektualce predstavlja već viđen čin negiranja i poricanja zločina, ali i manipulaciju jedne od najvećih tragedija u Evropi u 20-tom vijeku.

Komentarišući neizglasavanje Rezolucije o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, profesor Šerbo Rastoder ocjenjuje kao već postojeće iskustvo čovječanstva. On podsjeća da su u Njemačkoj dvadeset godina nakon pada nacizma negirani zločini i genocid, a što je opisano u mnogim djelima. Ruski veto, profesor Rastoder vidi kao čin ustupka Srbiji:

„Konkretan veto Rusije na Rezoluciju o Srebrenici apsolutno je politički čin koji ne znači ništa u vezi sa tim događajem koji se zbio i za koji je nedvosmisleno dokazano da je bio. Ali taj politički čin je ustupak Srbiji koja je tražila od Rusije da vetom na Rezoluciju o Srebrenici na neki način umanji svoju krivicu za ono što je najveći zočin poslije Drugog svjetskog rata. U tom političkom činu ima jedna stvar koja je veoma interesantna, a to je da premijer Srbije ide u Srebrenicu i očigledno se radi o nekoj vrsti političkog kompromisa koji je izmiksan na nivou viših centara moći. Ali suština ove Rezolucije nije u samom činu i njenom sadržaju, koliko je ona bitna za budućnost Bosne i Hercegovine jer je očigledno da nakon 20 godina od Dejtona, da se mora nešto preduzeti kako bi se ta zajednica napravila cjelishodnijom i efikasnijom“, konstatuje Rastoder.

Na pitanje kako gleda na poziciju Crne Gore u čitavom ovom ambijentu, njen odnos prema genocidu u Srebrenici i prema stavovima koji se povodom toga mogu čuti u regionu, profesor Rastoder poredi Crnu Goru sa Austrijom nakon Drugog svjetskog rata, kada je u Austriji bilo najmanje presuda za ratne zločine:

„Objašnjenje za tu činjenicu je u sljedećem: da su sudije u Austriji u to vrijeme manje više svi do jednog trebali da budu na optuženičkoj klupi. Odnosno, da je bilo iluzorno očekivati da sude sami sebi. Crna Gora već prelazi iz faze negiranja i poricanja u fazu folklorizacije ili fazu na neki način festivalizacije samog zločina. A to znači da se u njoj vide neke aktivnosti koje treba spolja da pokažu da se zločin ne negira, ali je još uvjek daleko od društva koje je cjelovito i integralno preispitalo sopstvenu odgovornost u čitavom tom događaju“, ocjenjuje Rastoder.

Geopolitički analitičar Blagoje Grahovac čitav ambijent oko Rezolucije o Srebrenici vidi kao političko nerazumjevanje, nekorektnost pa i pokvarenost raznih strana. Umjesto političkog upozorenja da se Srebrenica više nikada ne ponovi, ta tragedija se koristi u politikantske svrhe kaže Grahovac:

„Imamo naprosto prizivanje ili opravdavanje zločina time što je neko drugi, iz nekih drugih etničkih skupina počinio zločin. Možemo sada komotno konstatovati i nekorektnost i nerezumjevanje pa i pokvarenost se nalaze trenutno u vlasti države Srbije, u Republici Srpskoj i rekao bih i u korpusu bošnjačkog naroda koji predstavlja vlast u Bosni i Hercegovini. Zato što se nažalost jedna velika tragedija vulgarno i dekadentno koristi u političke i politikantske svrhe“, smatra Grahovac.

Grahovac kaže da i Velika Britanija kalkuliše Rezolucijom i ima moguće skrivene motive. Kada je riječ o ruskom vetu, Grahovac kaže da je veto očekivan i da je Rusija spriječila usvajanje Rezolucije iz svojih interesa, a ne da bi izašla Srbiji u susret:

„Danas sam više puta čuo izjave zvaničnika Republike Srbije i Republike Srpske koji u aktu Rusije vide pobjedu Srba. To je ona tragedija koja se ne razumije, a Rusija je to uradila prvenstveno iz svojih potreba. Jer jednoga dana, a cijenim da će se to desiti vrlo brzo, će se možda međunarodne institucije baviti nekim težim povredama ljudskih prava pa možda i zločinima u samoj Ruskoj Federaciji“, navodi Grahovac.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG