Dostupni linkovi

logo-print
Nakon što je vlada HDZ-a RH u cilju spajanja Dubrovnika s ostatkom zemlje i zaobilaženje Neuma u Bosni i Hercegovini godinama zagovarala izgradnju mosta na poluostrvu Pelješac, a sadašnja gurala rešenje o drumskom koridoru kroz Neum, pojavilo se i treće rešenje za obilaženje BiH - gradnja velikih trajekata. Dok mještani Neuma sa zabrinutošću iščekuju rješenje problema tzv. zaobilaznice na koji ukazuju godinama, bh. pravni eksperti upozoravaju kako uvezivanje Hrvatske preko bh. teritorija treba posmatrati i kroz konačan dogovor oko korištenja hrvatske luke Ploče.

Samo mjesec dan nakon što su ministri prometra i veza R Hrvatske i BiH najavili početak razgovora oko neumskog koridora kao rješnju za povezivanje juga sa ostatkom RH, javnost je informisana o novim prelaznim rješenjima Vlade RH. Do kraja godine počeće se sa gradnjom mega-trajekata, do sada neviđenih na ovim prostorima, koji će moći prevoziti čak 2.000 putnika i oko 150 vozila, i koji bi u rekordnom vremenu mogli povezati hrvatsko kopno sa Pelješcem.

Na prve rekacije iz Neuma nije se dugo čekalo.

„Mi iskreno više ne znamo šta da mislimo. To nam je sve počelo biti malo i neozbiljno, jer je prvo došla ideja tunela, pa ideja autopouta, pa mosta, pa koridora kroz Neum, sad je ideja trajekata. Mi smo se počeli šaliti da još fali avionska linija kojom bi prelijetali Neum autima - i mislim da bi onda zaokružili kompletnu priču“, navodi Davor Krešić, Udruga turističkih djelatnika.

Treba kazati kako izgradnja trajekata ne znači odustajanje od cestovnog koridora kroz teritorij BiH, već se, između ostalog, radi i o rješenju za prijevoz živih životinja i različitih roba koje ne mogu kroz teritorij BiH. Krešic dodaje:

„Nama odgovara da taj koridor ide, ali ako će se ona malo pomaknuti u unutrašnjost Neuma iz razloga što on ugrožava stanovništvo. Mi bismo bili automatski izolirani.“

Načelik općine Neum, Živko Matuško ističe:
Luka Ploče

Luka Ploče


„Uvijek smo bili jasni: mi smo za izgradnju autoceste zaleđem Neuma, tj. uz Popovo polje, a sve dalje inicijative oko koridora kroz Neuma, o tome ćemo raspravljati sa vladama Hrvatske i BiH i sa lokalnom zajednicom.“

Na navode lokalnih dužnosnika, Izet Bajrambašić, iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, odgovara kako se trasa koridora tek treba utvrditi.

„Radi se o koridoru koji je osam kilometara sjeverno od Neuma. On apsolutno nema veze s urbanim dijelom Neuma, ali mi ćemo dalje razgovarati sa Hrvatskom. Istina, mi nastojimo da Hrvatskoj pomognemo da ona osigura svoj prolaz, pa ćemo vidjeti šta će biti u njihovom prijedlogu kad ga dobijemo“, rekao je on.

Iako je cijela priča o zatvorenoj cesti kroz zaleđe Neuma na početku djelovala kao lako izvodivo rješenje, do daljnjeg će najvjerovatnije ipak biti prologirana. Osim oštre rekacije lokalne zajednice, bh. pravni ekspeti postavili su pitanje realizacije sporazuma o korištenju luke Ploča u kontekstu hrvatskog prolaza kroz Neum, na koje hrvatska strana nije odgovorila.

Profesor Kasim Trnka podsjeća kako je ovo pitanje definisano i kroz sporazum koji je ratificiran samo sa bh. strane, iako se radi o posebnoj stavci Vašingtonskog sporazuma.

„Šta je kontrausluga Hrvatske Bosni i Hercegovini? Od prvobitnog iznajmljivanja na 99 godina, došlo je do komercijalnog korištenja. Može svako doći na komercijalno korištenje, vrlo važno. Ustvari, treba uvijek polaziti od Vašingtonskog sporazuma - 1994. godina, dva ugovora: iznajmljivanje luke Ploče i prolaz kroz Neum. To su dva uslovaljena ugovora, jedan drugog uslovljavaju“, podvlači Trnka.

Prelazna rješnja u vidu izgradnje megatrajekata, Trnka komentira:

„Zavisi gdje bi oni postavili tu trajektnu luku. Koliko ja znam, na onom potezu nema nikakve tako velike luke da bi mogla primiti toliki promet. Ako ne tangira našu teritoriju, on da je to njihova unutrašnja stvar. Ako bi na bilo koji način tangirala našu teritoriju, onda moraju prije svega zaključiti međudržavni ugovor.“

Iako u Neumu tvrde kako turisti na neumsko primorje dolaze ciljano, zaobilazni saobaračajni ali i morski koridor prema južnom dijelu Hrvatske zasigurno će otežati egzistenciju juga BiH.

Uz podsjećanje kako je pitanje prolaza kroz Neum ekonomsko, ali i političko pitanje, profesor Kasim Trnka zaključuje kako se radi o problemu čije rješavanje pomno prati i EU.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG