Dostupni linkovi

logo-print

Neujednačeno zakonodavstvo ugrožava procesuiranje ratnih zločina


Ilustracija

Ilustracija

Na suđenjima za ratne zločine u BiH sudovi imaju mogućnost da za ista ili slična krivična djela izriču različite kazne jer se primjenjuju dva zakona – Krivični zakon BiH i Krivični zakon bivše Jugoslavije. Uprkos pokušajima da se zakonodavstvo ujednači, ova praksa će se nastaviti i ubuduće.

Na suđenjima za ratne zločine u BiH i dalje će biti moguće da sudovi za ista ili slična krivična djela izriču različite kazne jer će se i ubuduće primjenjivati dva zakona - Krivični zakon BiH i Krivični zakon bivše Jugoslavije.

„Još uvijek je to aktuelni problem. Mi nemamo jedan mehanizam za ujednačavanje sudske prakse“, kaže potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Enisa Adrović.

Glavni tužioci državnog, entitetskih i tužilaštva Brčko Distrikta dogovorili su se da će u narednom periodu svaka tri mjeseca održavati sastanke o primjeni Krivičnog zakona BiH ili onog koji je naslijeđen iz bivše Jugoslavije, kaže Adrović.

„Tako da ćemo se dogovarati o tome na koji način će se vršiti kvalifikacija i koja je primjena zakona kada su u pitanju tužilaštva.“

Tužioci su zatražili da VSTV i nadležna ministarstva pokrenu inicijativu da se donose jedinstveni pravilnik o poslovanju tužilaca kojim bi se ujednačila primjena zakonskih propisa na suđenjima za ratne zločine. Kada će i hoće li uopšte taj pravilnik biti usvojen, u ovom trenutku nije poznato. Izvjesno je, s druge strane, da rokovi za okončanje suđenja za ratne zločine koji su navedeni u Strategiji o procesuiranju ratnih zločina u BiH najvjerovatnije neće biti ispoštovani.

Zgrada suda i tužilaštva u Doboju

Zgrada suda i tužilaštva u Doboju

„Nadzorno tijelo je na svojoj zadnjoj sjednici konstatovalo da je poštivanje ovih rokova u opasnosti, dakle da još postoji ogroman broj predmeta koje treba procesuirati i postavlja se pitanje da li će pravosuđe moći ispoštovati ove rokove za procesuiranje predmeta. Nadzorno tijelo će se odrediti prema ovoj činjenici u budućem periodu - ili u pravcu izmjene Strategije, odnosno produženja ovih rokova ili u nekom drugom smislu, ali konstatovano je da je poštivanje rokova koje je naložila Strategija dosadašnjim tempom procesuiranja predmeta ratnih zločina uzgroženo“, kazao je član Nadzornog tijela za provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Zekerija Mujkanović.

Prema Državnoj strategiji koju je Vijeće ministara BiH usvojilo prije tri po godine bilo je predviđeno da se najsloženiji i prioritetni predmeti ratnih zločina završe do kraja 2015. godine, a ostali u roku od 15 godina. V.d. glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Jadranka Lokmić Misirača kaže da je državno tužilaštvo riješilo do sada oko 200 predmeta, te da se poduzimaju mjere kako bi se ubrzao rad na procesuiranju ostalih.

„Iznalazimo ono šta je subjektivno i objektivno što bismo trebali razriješitii otkloniti da bismo unaprijedili svoj rad. U svakom slučaju, treba ići smjeru skraćivanja dužine trajanja istraga i završavanja predmeta odlukama tužilaca. Odluka je i optužnica i obustava istrage i naredba o nesprovođenju istrage.“

Tužilaštvo BiH takođe je spremno da svoje kapacitete stavi na raspolaganje i drugim pravosudnim institucijama, kaže zamjenik glavnog tužioca Federalnog tužilaštva Tihomir Jurko.

„Da kantonalna tužiteljstva pokušaju da koriste ono čime raspolažu u Tužiteljstvu BiH i kapacitete Tužiteljstva BiH oko pojedinih stvari i pitanja, posebno kada su u pitanju zaštita svjedoka jer kantonalna tužiteljstva nemaju kapacitete da bi to osigurali. Mi smo dobili garancije upravo da je potrebna ta suradnja i da će je ubuduće biti.“

Glavni tužilac Tužilaštva RS Mahmut Švraka očekuje da će na području ovog entiteta u narednih šest do sedam godina 80 posto predmeta ratnih zločina biti privedeno kraju. Na primjeru Okružnog tuzilaštva Doboj Švraka objašnjava promjene u načinu rada okružnih tužilaštva u RS:

„Tu imamo tri tužioca koji su radili 10 posto ratne zločine, a 90 posto druge poslove. Sada smo se dogovorili da se zaduži jedan, eventualno dva tužioca da rade samo te poslove. Do sada se pokazalo da ako su ljudi radili ratne zločine i druge predmete nije dobar metod rada. Mijenjamo taj metod rada. U analizi koju smo napravili pokazalo se da ratni zločini koji su izvršeni u Doboju odnose se u 85 posto slučajeva na strane državljane koji nisu dostupni. Potpisivanjem protokola o saradnji i ustupanju, vjerujemo da ćemo 60 posto poslova ratnih zločina u Doboju riješiti zato što će biti ustupljeni određenim tužilaštvima susjednih zemalja.“

Glavni tužioci u BiH smatraju da je u BiH potrebno stvoriti pravni temelj za uspostavljanje regionalne tužilačke saradnje u predmetima ratnih zločina.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG