Dostupni linkovi

logo-print

Kako bi se propast eura odrazila na Crnu Goru


Dopremanje eura na aerodrom u Podgorici, 29. novembar 2011.

Dopremanje eura na aerodrom u Podgorici, 29. novembar 2011.

Propast eura se sve češće pominje kao, za sada, hipotetička mogućnost. Međutim, čini se da što se više napora ulaže da se nestanak eura prikaže kao moguć samo u teoriji, to više takav razvoj događaja postaje realniji.

"Stanje u Evropskoj uniji i eurozoni je alarmantno!", rekla je za RSE pomoćnik ministra finansija Tijana Stanković, dodajući da je Crna Gora, bez kapaciteta da mijenja već uspostavljeni poredak, nemoćna u međunarodnom političkom okruženju, ali da unutar sopstvenog sistema ima dovoljno instrumenata da očuva stabilnost.

"Nadamo se da se taj ekstremno negativan scenario neće ostvariti," rekla je Stanković, koja je ipak istakla važnost vođenja odgovorne fiskalne politike.

"Jedan od instrumenata je definitivno valuta, kao osnova monetarne politike koja je ujedno i stvar pregovora, razmatranja i odluke. Nebitno je kako se ta valuta zove, jedino je bitno da se radi o stabilnoj valuti koja će očuvati vrijednost novca i ugovornih obaveza, omogućiti jednostavniju razmjenu roba i usluga i doprinijeti rastu investicija. Kao što su njemačka marka i euro bili stvar komercijalnog ugovora slično se za ubuduće može napraviti sa partnerima iz Evropske unije", kazala je Stanković.

Upravo pominjanje novog aranžmana sa evropskim partnerima govori u prilog nezvaničnim informacijama koje su se, tokom dužničke krize u eurozoni i špekulacija o nestanku eura, sporadično javljale, a koje su govorile o, navodno, već postignutom dogovoru da Crna Gora ponovo preuzme njemačku marku.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić koji je bio aktivan učesnik procesa odlučivanja o uvođenju njemačke marke, kaže da mogućnost nestanka eura smatra hipotetičkom, ali da bi posljedice takvog razvoja događaja bile veoma dramatične.

"Nestanak eura bi bio "tektonski potres" koji bi proizveo globalne posljedice, a sigurno ne bi mimoišao ni Crnu Goru. Ukoliko se to ipak desi, rješenje za Crnu Goru bi bilo ponovo uvođenje stabilne valute neke ozbiljne države", kaže Saveljić koji podsjećajući na proces prethodnog uvođenja marke, na najbolji način ilustruje i faktore koji bi važili i u nekom budućem trenutku.

"Nas je tada kada smo se opredjeljivali za uzimanje njemačke marke kao naše valute, prvenstveno opredijelilo nekoliko faktora – razvoj turizma, mogućnost da kontrolu uzmemo u svoje ruke u smislu uzimanja valute iza koje stoje neke ozbiljne države, kao i troškovi koje bismo mi imali, ukoliko bismo se opredijelili za svoju sopstvenu valutu. Onda kada smo se opredijelili za njemačku marku, mislim da je to jedan od ključnih dobrih poteza koje smo povukli kasnije u nizu poteza", ocjenjuje Saveljić.

Lukšić: Avantura štampanja vlastite valute

Potpredsjednik upravnog odbora Atlas banke Mihailo Banjević podsjeća na izreku ekonomista - ko je više zadužen imaće i više problema. Banjević je, razmatrajući "futurističku viziju" nestanka eura i uvođenja domaće valute, rekao da Crna Gora ipak ne bi imala ozbiljnijih problema.
Mihailo Banjević, potpredsjednik upravnog odbora Atlas banke

Mihailo Banjević, potpredsjednik upravnog odbora Atlas banke


"Mi bismo se ponašali na način kako odgovara crnogorskim interesima, a da li su ti interesi prepoznati zbog naše male ekonomije, jako velike otvorenosti bez koje inače ne možemo opstati, to je pitanje. Ne mislim, međutim da bi bilo ozbiljnijih problema, mimo tehničkih u prevazilaženju, recimo futurističke vizije da neće biti eura. Sada je stvar snage crnogorske ekonomije kolika bi vrijednost tog perpera bila u odnosu na neku čvrstu valutu poput marke ili dolara. To zavisi od ekonomije ali i od volje političara i ja sada ne bih davao neku ocjenu o tome", kazao je Banjević.

Banjevića smo pitali i šta će se, u slučaju nestanka eura, desiti sa štednim ulozima građana i njihovim kreditnim obavezama.

"Nema danas države u Evropi koja bi mogla recimo udariti na štednju građana. Neki adekvatan ekvivalent bi se morao naći za štednju ako je u eurima i tu nema nikakvoga straha. Što se tiče građana koji imaju kreditnu zaduženost neka se slobodno ne nadaju da će manje vratiti", istakao je on.

Na pitanje da li treba da strahuju da će vratiti više. Banjević odgovara:

"Ne. Malo je složenija priča na tu temu, ali ima regulatornih tijela kao što je Centralna banka, država, međunarodne finansijske institucije tako da nema bojazni te vrste".

Premijer Igor Lukšić je izjavio da ne vjeruje da će euro propasti, niti da će Crna Gora, sa oko 650 hiljada građana, trpjeti zbog ekonomske krize poput Grčke, iako su te dvije zemlje u velikoj mjeri zavisne od turizma i stranih investicija.

"Mislim da je vezivanje crnogorske ekonomije za euro mnogo bolje rješenje nego avantura štampanja vlastite valute", rekao je Lukšić za Associated Press.

Da je raspad evropske monetarne unije nerealno smatraju i u Centralnoj banci Crne Gore.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG