Dostupni linkovi

logo-print

Neslavan rejting crnogorskih fakulteta: Nauku koče banalni problemi


Sa protesta studenata Fakulteta političkih nauka u Podgorici zbog stanja na Univerzitetu Crne Gore, novembar 2011.

Sa protesta studenata Fakulteta političkih nauka u Podgorici zbog stanja na Univerzitetu Crne Gore, novembar 2011.

Činjenica da je Crna Gora u pregovorima sa EU kao prvo poglavlje, još u decembru prošle godine otvorila i privremeno zatvorila poglavlje o nauci, kod predstavnika države, ali i akademske zajednice, s pravom je izazvala veliko zadovoljstvo i ponos. No, i dalje se za nauku u Crnoj Gori ne izdvaja ni približno koliko je slučaj recimo u nekim članicama EU a i ni međunarodni podaci o rejtingu crnogorskih fakulteta nijesu baš pohvalni.

Naime, prije nešto više od godinu, istraživački centar Webometrics iz Španije koji djeluje pri Savjetu za naučna istraživanja, jedne od najpoznatijih istraživačkih organizacija u Evropi objavio je rang listu najboljih univerziteta u svijetu. Zagrebački se našao na 446, beogradski na 716. mjestu, a Univerzitet Crne Gore na čak 9947. mjestu.

Šangajska lista je neformalna rang lista 500 najboljih univerziteta na svijetu. Dok su se neke zemlje regiona bar našle na listi, u Crnoj Gori najstariji - državni Univerzitet, kao i nekoliko privatnih se ni ne pominje.

Mlada naučnica iz Podgorice Irena Orović kaže za RSE da je neslavan rejting dijelom posljedica sistema obrazovanja koga je pregazilo vrijeme i smatra da bi to trebalo mijenjati:

"Moramo da promijenimo taj stav o obrazovanju jer su se i vremena promijenila. Evropa i svijet forsiraju kognitivno obrazovanje, korišćenjem ogromnog broja informacija koje imamo i dobijamo prije svega putem interneta. Da i đacima i studentima omogućimo da sa interneta dobijaju bolju i bržu informaciju i samim tim znanje, i da mogu da razvijaju neko apstraktno razmišljanje i donošenje odluka i da samim tim imamo neko znanje većeg kvaliteta", kaže Irena Orović.

Sanja Vlahović

Sanja Vlahović

Ministrica nauke Sanja Vlahović, međutim, kaže da je loš rejting zapravo posljedica faktora, kriterijuma koje Crna Gora realno ne može da zadovolji kako bi Univerzitet Crne Gore bio mnogo bolje plasiran na svjetskim listama najboljih univerziteta:

"Po broju istraživača i naučnika Crna Gora kao mala država nikada neće moći da parira velikim sistemima. Zato neke od tih lista ne treba da nam budu pravi reper. Što se tiče drugih koje zaista oslikavaju kvalitet one imaju kao jedan od kriterijuma citiranost istraživača, naučnika, pa imaju kriterijum dostupnost u mrežama. Opet , tu ne možemo da pariramo velikima i tu Crna Gora vrlo često dobija niža mjesta nego što joj realno pripada", ocjenjuje Sanja Vlahović.

Akademci nomadi

Crna Gora, kao i mnoge zemlje regije, ima brojnu akademsku imigraciju. Akademci nomadi svoje naučne karijere gradili su vani a ne u Crnoj Gori.

Profesor Đorše Blažić kaže da je odliv mozgova počeo onda kada je novi sistem vrijednosti zahvatio crnogorsko društvo, sistem vrijednosti koji ne podnosi uspjeh na osnovu realnih kvaliteta:

"Hajde, recite mi koji je to Crnogorac uspio u Crnoj Gori? Ja vam kažem niti jedan. Daću vam stotinu primjera gdje su Crnogorci uspjeli u svijetu. Ovdje nije riječ o ljudima nego o društvenom stanju gdje se kvalitetni ljudi koče, ne daju im se šanse. A zašto? Pa da bi neki drugi postojali i egzistirali u ovoj zemlji. Ovdje se jako puno stvari mora promijeniti", smatra profesor Blažić.

Naučnici koji su ipak ostali u Crnoj Gori kažu da u vlasti postoje ljudi koji podržavaju nauku, ali da je teško baviti se naučnim radom zbog gotovo banalnih problema na koje nailaze. O tome govori profesor na Elektortehničkom fakultetu Radovan Stojanović:

"Pokušajte vi slučajno da primjenite neki projekat u Crnoj Gori. To je sizifovski posao. Od birokratije, administracije...Pokušajte nešto da kupite. Ja vodim jednu od najvećih laboratorija u oblasti kojom se bavim. Mi često kupujemo sredstva za naše pare ali tu su javne nabavke, planovi, tamo vamo, drž ne daj. Jednostavno se ljudi zbog birokratije plaše da rade u nauci", kaže Stojanović.

Sistem obrazovanja u Crnoj Gori kaska za evropskim ali su nove tehnologije omogućile mladim stručnjacima i budućim naučnicima da se obrazuju i usavršavaju na najkvaliteniji način a da ne napuštaju Crnu Goru.

O tome svjedoči i iskustvo glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandra Pejovića, koji je završio osnovne studije u Novom Sadu, a magistarske u Atini.

Na pitanje da li misli da bi danas bio tu gdje jeste da se obrazovao i usavršavao u Crnoj Gori Pejović odgovara:

"Činjenica da živimo u modernom dobru, da naučnici istraživači imaju mogućnost da se povezuju i putem interneta i da su bolje povezani sa zemljama EU. Sada smo mnogo manje vezani za fizički prostor i sada ako djelujete u Crnoj Gori možete biti uvezani sa cijelom naučnom zajednicom u EU. Dakle, smanjuje se ta prepreka koja postoji zbog fizičkog prostora."
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG