Dostupni linkovi

logo-print

Nesagledive posljedice zbog neprovođenja digitalizacije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Okončanje procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini znači definitivan prelazak iz 20. u 21. vijek, smatraju stručnjaci. Rok za taj proces je 17. juni ove godine, do kada bi u cijeloj Evropi trebao biti ugašen analogni sistem emitovanja. Ukoliko se ne provede proces digitalizacije, javni RTV servisi i komercijalne TV stanice u BiH, koje emituju program zemaljskim putem, gube mogućnost daljeg nesmetanog emitovanja, a tehnički uslovi dozvole, koje im daju pravo da emituju putem zemaljskih radio frekvencija, prestat će da važe.

U posljednjih sedam godina, koliko u Bosni i Hercegovini traje proces prelaska sa analognog na digitalni sistem, malo šta se uradilo, a sve je dodatno usporeno i zbog političkih neslaganja u zemlji.

Posljednji pokušaj da se stvari ubrzaju, bio je krajem prošle godine, kada je Regulatorna agencija z komunikacije BiH organizovala zajednički sastanak svih učesnika u tom procesu. Do danas se malo toga promijenilo, kaže Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekventni spektar u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).

"Od novembra do danas nisu se desili nikakvi ozbiljniji pomaci u realizaciji procesa digitalizacije. Već poslije okruglog stola, koji je bio održan krajem novembra, napravili smo jednu intenzivnu kampanju dogovaranja, prije svega, sa javnim radio-televizijskim servisima. Činilo se da smo napravili određene pomake, međutim, do dan danas nismo realizovali nijedan od dogovora koji je postignut na tim sastancima", navodi Petrović.

Helena Mandić

Helena Mandić

Ukoliko se do 17. juna ove godine ne završi proces digitalizacije, analogni sistem emitovanja će moći će pokriti tek djelić sadašnje teritorije, a smetnje u emitovanju neće imati ko da otkloni. Posljedice neprovođenja digitalizacije u BiH su nesagledive, smatraju u RAK-u. Pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u, Helena Mandić, objašnjava šta Bosnu i Hercegovinu čeka u junu, ukoliko se proces digitalizacije ne okonča.

"Faktički, nijedna stanica neće moći raditi na dodijeljenim frekfencijama. Odnosno, mogu nastaviti da rade, međutim imaće smetnje od susjednih zemalja, a mi ćemo biti dužni, po međunarodnom sporazumu, da sve te smetnje, koje naše stanice uzrokuju stanicama iz susjednih zemalja, otklonimo, što će sigurno dovesti do gašenja određenog broja stanica. Ono što Agencija pokušava u ovom trenutku da uradi jeste da intenzivno analizira postojeći zakonski i regulatorni okvir, uključujući i ovaj međunarodni sporazum, pokušavajući da predvidi neku situaciju u kojoj ćemo pokušati, koliko je tu uopšte moguće, da nakon 17. juna smanjimo štetu koju će TV stanice sigurno da trpe", tvrdi Mandić.

"Mi smo čekali posljednji voz, a to je onaj koji se ne smije propustiti. Proces digitalizacije ide sporo ili stoji, a neki od učesnika u postupku se prvenstveno bave međusobnim okrivljavanjem, sumnjičenjem i prebacivanjem odgovornosti, pa čak i politikanstvom", konstatuje Plamenko Ćustović, član savjeta Regulatorne agencije za komunikacije.

O kakvim je zapravo problemima riječ, objašnjava Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekfentni spektar u RAK-u.

TV studio, ilustrativna fotografija

TV studio, ilustrativna fotografija

"Problema ima više. Prije svega od nabavke opreme, od raspodjele opreme i vlasništva nad opremom za digitalno emitovanje i prenos televizijskog signala između tri javna televizijska servisa. Čini se da je to možda i osnovni razlog nerješavanja ostalih pitanja. Svi očekuju, prije svega, da se napravi ugovor oko raspodjele vlasništva nad opremom koju država nabavlja za tri javna televizijska servisa", kaže Petrović.

Prva faza procesa digitalizacije krajem prošle godine je u potpunosti blokirana jer Radio-televizija Republike Srpske, kako tvrde u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, ne dozvoljava instaliranje već kupljene digitalne opreme na njihove objekte. Ovaj posao u Federaciji BiH je u potpunosti završen. BiH sada čeka druga, daleko komplikovanija faza digitalizacije.

"Oprema, koja je namijenjena tim objektima, je uskladištena u Sarajevu i trebalo bi da bude otpremljena na mjesto instalacije", riječi su Mehmeda Agovića, savjetnika ministra za promet i komunikacije.

Član savjeta Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH, Miloš Šolaja, podsjeća da je Sporazum za planiranje digitalnog zemaljskog signala ratifikovan još prije sedam godina, te da je odgovornost za njegovo nesprovođenje - isključivo politička.

"Posljedice su političke. Stanovništvo ostaje bez informacija. Na međunarodnom planu BiH gubi bilo kakav ugled i gubi povjerenje. Ekonomske posljedice se prije svega ogledaju u tome da komercijalnih programa neće biti, komercijalni programi iz drugih država će se vidjeti na teritoriji BiH, poskupljuje sam proces digitalizacije, usporava se ili se čak prekida razvoj programskih sadržaja", ocijenjuje Šolaja.

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne ispuni sve svoje obaveze, do 17. juna, što se, kako stvari sada stoje, čini nemoguće, javni servisi morali bi emitovati program ili na Internetu ili putem kablovskih mreža, ukoliko bi željeli da programski pokriju teritoriju koju danas pokrivaju.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG