Dostupni linkovi

logo-print

Nepriznanje Kosova otežava putovanja i privrednu saradnju


Ilustracija

Ilustracija

BiH zbog politike Republike Srpske, koja podržava Srbiju, nije priznala Kosovo, a time ni kosovske pasoše i ostale lične dokumente. To umnogome građanima Kosova, koji danas žive u BiH, ali i onima koji bi došli u posjetu rodbini i prijateljima, komplikuje život.

Emel Ferović, rođena u Prištini, 2002. godine odlučila je studirati u Sarajevu. Jedini način tada bio je izbjeglički status u BiH, koja je, tokom rata na Kosovu i koju godinu poslije, primala izbjeglice. Taj status je uskoro ukinut, a Emel Ferović je prošla niz peripetija kako bi uz kosovske dokumente, koje BiH ne priznaje, ostala da završi studij:

„Po principu tih turističkih kartona, svaka tri meseca sam morala napuštati državu i ponovno se prijavljivati. Taj put je bio poprilično dug. Posle par godina sam se uspela izboriti za prvi studentski boravak. Prilikom poslednjeg boravka koji sam dobila, donešena je nova odluka da ljudi sa Kosova ne mogu po tom principu ostvarivati prava jer su uvedene neke nove klauzule. Morala sam imati na računu 10.000 KM, tako da sam praktično izgubila to pravo. Tek nakon dvije godine produžavanja turističkih kartona i napuštanjem BiH svaka tri meseca sam uspela konačno u 2010. godini prvi put dobiti pravo na podnošenje dokumenata za sticanje državljanstva", kaže Emel.

U posljednjih 10 godina Emel je doživjela i niz neprijatnosti pri prelasku granice:

„Mislim da će to ostati i do daljnjeg jer je to trn u oku mnogima. Hiljade pitanja gde idem i zašto. Šta radim? Uvek su bile prisutne neke provere.“

Mahir Elšani, producent Radija Slobodna Evropa u Pragu, u Češkoj, kaže kako je sa kosovskim pasošem lakše putovati po Evropskoj uniji, nego ući u BiH:

„Živim u jednoj od država EU i mogu putovati bez problema u više od 20-tak država, a ne mogu u BiH. U Sarajevu imam puno prijatelja i meni dragih osoba, ali ih ne mogu posetiti, samo zbog toga što imam pasoš ili dokument Kosova, države koju oni ne priznaju. To iritira Kosovare, iako znaju ili slute zašto je to tako", navodi Elšani.

Do prije godinu dana, praksa je bila da Vijeće ministara BiH odobrava dobijanje viza građanima Kosova za ulazak u BiH. Sad vize mogu dobiti i u ambasadama i konzularnim predstavništvima susjednih zemalja, ali im to nije olakšalo ulazak.

„U slučajevima kada postoji opravdani zahtjev aplikanta da mu se izda viza, bilo iz humanitarnih razloga, bolest ili smrt u obitelji, može se obratiti veleposlanstvu BiH u Skoplju, Podgorici ili Beogradu", navodi Zoran Perković iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Zbog toga je i privredna saradnja za firme sa Kosova otežana.

S druge strane BiH sa Kosovom već godinama ima suficit od oko 80 miliona eura. Privrednici godinama apeluju na Vijeće ministara BiH da olakšaju barem privrednicima ulazak u BiH, no za sada bezuspješno, kaže Igor Gavran iz Vanjsko-trgovinske komore BiH:

„Činjenica je da u ovako neuređenim političkim odnosima, sa ovim područjem, ostvarujemo dobre ekonomske rezultate i pored silnih prepreka za poslovne aranžmane. To pokazuje koliko je ogroman potencijal tog tržišta. Fleksibilnije uređenje odnosa bi dodatno moglo doprinjeti još većem izvozu. Srbija daleko više izvozi na Kosovo nego BiH. To je dodatni pokazatelj da mi moramo olakšati pristup poslovnim ljudima i komunikaciju poslovnih ljudi.“

Nije samo ulazak u BiH i boravak problem ljudima sa Kosova. Ostvarivanje prava na penziju, uknjižavanje imovine - nemoguća je misija.

No, dok god BiH bude imala tročlano Predsjedništvo, koje kroji vanjsku politiku BiH, i entiteti budu mogli staviti veto na odluku hoće li se priznati neki dokumenti ili ne, male su šanse da se situacija promijeni.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG