Dostupni linkovi

logo-print

Neprihvatljiva razlika u platama u javnom sektoru


Euro, ilustrativna fotografija

Euro, ilustrativna fotografija

Dvije i po godine bilo je potrebno za pripremu i usaglašavanje novog Zakona o zaradama u javnom sektoru koji bi u srijedu trebalo da se nađe pred crnogorskim poslanicima.

No, u oba Sindikata protestuju zbog kako tvrde drastičnog uvećanja plata javnim funkcionerima u odnosu na mala primanja najvećeg broja zaposlenih čiji je poslodavac država.

U Crnoj Gori radi 50.000 zaposlenih čiji je poslodavac država. Od tog broja samo je hiljadu funkcinera dok su ostali zaposleni visoke i srednje stručne spreme sa najmanjim primanjima.

Njihove plate, tvrdi ministar finansija Radoje Žugić, prema novom Zakonu o zaradama u javnom sektoru neće biti dodatno umanjene.

"Ovaj zakon neće smanjiti zarade niti će trošak u donošenju ovog zakona biti 10 miliona eura. Imamo i komisije i radna tijela i savjete i upravne odbore a sve to povlači ogroman novac koji će sada da se presiječe i usmjeri na zarade", navodi Žugić.

Zarade onima koji primaju najmanje neće biti dodatno umanjene, ali će zato oni iz grupe funkcinera koji su raspoređeni u tri grupe (A, B, C) ubuduće primati uvećane zarade.

Ta razlika u koeficijentima je toliko velika da su je u Uniji slobodnih sidikata nazvali diskriminacijom u odnosu na većinu zaposlenih u javnom sektoru svrstanih u grupu D.

Srđa Keković

Srđa Keković

"Ono što je najružnije i što bode oči, protiv čega smo bili i zbog čega smo tu normu nazvali diskriminatorskom jeste to da postoji odnos između najniže plate zaposlenika koji ima visoku stručnu spremu, da ne upoređujemo sa srednjom ili nižom, po šest do deset puta veći u korist ovih koji pripadaju grupama A, B ili C. Mi prihvatamo da postoje pozicije, funkcineri koje bi trebalo da budu izuzete kao što su predsjednik države, premijer ili predsjednik Skupštine, ministri, vrhovni državni tužilac i slične, ali svi ostali ne bi smjeli da idu toliko daleko u odnosu na grupu D koja ima inače male koeficijente", kaže za RSE Srđa Keković, generalni sekeretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).

I u Savezu samostalnih sindikata Crne Gore takođe su nezadovoljni tom velikom razlikom u rasponu koeficijenata za plate zaposlenih u javnom sektoru.

"Jedan od naših ključnih zahtjeva je bio povećanje koeficijenata u grupi D i to je bilo povećanje od 1, ne procenata nego za 1 koeficijent da se poveća. Ukazali smo na ogromnu razliku između najvećeg koeficijenta u grupi D i najnižeg u ostalim grupama", ističe Duško Zarubica, generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata Crne Gore (SSSCG).

I Zarubica i Keković poslanike pozivaju da kada dođe do glasanja o zakonu u Skupštini ne donose odluke na štetu većine zaspolenih u crnogorskom javnom sektoru.

"Sada je na poslanicima i na svim poslaničkim klubovima da amandmanski djeluju i nađu neko rješene", očekuje Zarubica.

"Ono što bi naša želja bila jeste da se ovaj zakon sada ne usvaja dok se ne ispeglaju neke nelogičnosti", poručuje Keković.

Diskriminacija zaposlenih

Pojedinim političarima čini se više je zasmetalo to što će se o zakonu poslanici izjašnjavati prije izbora nego zbog toga što diskriminiše najveći broj zaposlenih u javnom sektoru.

Među onima kojima je najsporniji tajming je i Aleksandar Damjanović iz SNP koji je o tome govorio na sjednici Odbora za ekonomiju, budžet i finasije koji je u ponedjeljak dao zeleno svijetlo za prijedlog Zakona o zaradama u javnom sektoru.

"Moj stav je da ovaj predlog treba da bude povuče i da on treba da bude prvi akt koji će novi skupštinski saziv, nadam se u novembru raspraviti", precizirao je Damjanović.

Sjednica Skupštine Crne Gore na čijem dnevnom redu je i prijedlog Zakona o zaradama u javnom sektoru zakazana je za srijedu dok bi poslanici, kako se očekuje o tom zakonu, trebalo da glasaju u četvrtak.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG