Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Neophodne izmjene Zakona o radu


Jedan od radničkih protesta u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Jedan od radničkih protesta u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Zakon o radu FBiH komplikovan je i njegova primjena izuzetno je nepovoljna za poslodavce, jer sadrži rješenja koja nisu usaglašena sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, EU direktivama i praksom zemalja EU, ocjenjuju u Asocijaciji poslodavaca BiH. Kamen spoticanja u BiH su kolektivni ugovori radnika. Zbog niza nedorečenosti, iz Asocijacije poslodavaca BiH traže da se zakonom tačno odredi pod kakvim uslovima se sklapaju opšti kolektivni ugovori, te koji je njihov rok trajanja. Oko procedura mijenjanja ovakvih ugovora još uvijek se nisu dogovorili sa predstavnicima Sindikata, kaže direktor Asocijacije Alija Remzo Bakšić.

„Svjesni smo da zbog loše napravljenog opšteg kolektivnog ugovora sindikati ili oni koji u svojim preduzećima nisu zadovoljni svojim statusom pokreću tužbe protiv svoje vlastite kompanije, i nisu svjesni da na taj način urušavaju svoju vlastitu kompaniju i dovode u pitanje ne samo svoja nego i radna mjesta svojih kolega. Mi hoćemo da se pristup u pravljenju opšteg kolektivnog ugovora bude precizniji, jasniji, i bude baziran na ekonomskim rezultatima poslovanja.“, kaže Bakšić.

U proteklom periodu predstavnici sindikata iz BiH ali i sami radnici, u više navrata su istakli kako se kolektivnim ugovorima poslodavcima daje svojevrsna moć. Na ovakve primjedbe, Bakšić odgovara:

„Poslodavcu okvir u kojem on radi određuje država. Ako država ima nepovoljan poslovni ambijent koji kreira kroz visoka izdvajanja po porezima, visoka izdvajanja po doprinosima koja su najviša u cijeloj Evropi, poslodavac nema širok manevarski prostor. Njemu se taj prostor iz dana u dan sve više sužava jer se uvode nova fiskalna opterećenja. Dakle, ako hoćemo zaista da dinamiziramo ekonomiju i da potaknemo otvaranje novih radnih mjesta, onda moramo razmišljati o prvenstveno o tome da onim malim, mikropreduzećima, gdje se može pokrenuti mali biznis i zaposliti ljude, treba dati određene povlastice kroz mjere ekonomske politike. Danas je u radu Vlade nepoznata kategorija 'ekonomska politika'. Ne postoje uopšte sustavne mjere ekonomske politike.“, upozorava Bakšić.

Šefica katedre za Radno pravo na sarajevskom Pravnom fakultetu, prof. dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić navodi niz neophodnih izmjena Zakona o radu FBiH.

„Segment individualnih radnih odnosa, od onih temeljnih prava, fleksibilnih oblika zapošljavanja, od radnog vremena, od stabilnosti zaposlenja, ali istovremeno i segment kolektivnih radnih odnosa, s obzirom na otvorena pitanja i probleme u praksi.“, objašnjava profesorka Gradaščević-Sijerčić.

Savjetnica za pravne poslove Hrvatske udruge poslodavaca Nataša Novaković uporedila je postojeće Zakone o radu u BiH i Hrvatskoj. Prema njenom mišljenju, u federalnom Zakonu o radu pozitivno je to što se pauza ne uračunava u radno vrijeme, ali druge odredbe se moraju mijenjati ili usklađivati sa standardima EU:

„S druge strane, godišnji odmori vam nisu uređeni sukladno Europskoj uniji, i uopće vam kolektivni ugovor ima dosta elemenata koji bi se trebali ne samo uskladiti s Europskom unijom – prekovremeno radno vrijeme, iste stvari zapravo kao kod nas – može vam biti dobar primjer šta raditi, šta ne raditi. Mi smo već uskladili Zakon o radu 2009. godine sa pravnom stečevinom EU, međutim, mi ga ponovo moramo mijenjati zato što naprosto nije dobar. Ne odgovara više gospodarskoj situaciji.“, upozorava Nataša Novaković.

S ciljem izmjena zakonodavstva, jedna od stavki oko koje u Hrvatskoj nisu mogli naći zajednički jezik sa predstavnicima sindikata je bolovanje.

„Bolovanje je kamen spoticanja u hrvatskom zakonodavstvu. Bolovanje prekida tijek otkaznog roka, i možete biti godinama na bolovanju a otkaz ne može postati valjan. Sada je u zakonskom prijedlogu koji je bio u saborskoj proceduri jedna varijanta, pregovaramo o nekoj drugoj varijanti. U svakom slučaju, taj dio će se mijenjati, a kako će u konačnici izgledati, teško je reći – da li će se šest mjeseci dopustiti da bolovanje koči otkaz ili će se to potpuno ukinuti – još ništa ne znamo.“, podvlači Novaković.

No, rasprava oko Zakona o radu Federacije BiH okupila je stručnjake iz Bosne i Hercegovine i regiona. Cilj je naći najbolja rješenja prije nego li se napiše konačan tekst zakona. Pri tome mora se voditi računa da buduće odredbe budu usaglašene sa standardima Evropske unije, tvrdi Alija –Remzo Bakšić.

„Naš prijedlog i naši zahtjevi kod utvrđivanja definitivnog teksta Zakona u skladu su sa evropskim direktivama i konvencijama Međunarodne organizacije rada.“, zaključuje Bakšić.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG