Dostupni linkovi

logo-print

Neophodna veća privredna aktivnost


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Mjesečna zarada od 473 eura u Crnoj Gori je prosjek samo u statistici jer većina građana ne uspijeva ni da se primakne toj sumi, a čak i taj statistički prosjek jedva da pokriva nešto malo više od polovine minimalne potrošačke korpe, koja iznosi skoro 800 eura.

Predsjednik skupštinskog Odbora za rad i socijalno staranje, Zoran Jelić, kaže, imajući u vidu da je prošlogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda bio 3,3 posto, a da se procjenjuje da će ovogodišnji biti između 2,5 i 3,2 posto, da je realno očekivati određeno pomjeranje nivoa zarada.

„Pri tom treba imati u vidu da rast zarada u privatnom sektoru zavisi od nivoa aktivnosti privrednih subjekata, čije su zarade i sada iznad prosjeka u određenim djelatnostima, kao što su bankarstvo i farmacija“, rekao je Jelić, koji očekuje rast zarada u javnom sektoru.

„Očekujem da će početkom iduće godine, imajući u vidu ovakve trendove rasta bruto društvenog proizvoda i trendove koji se očekuju u narednim godinama, prije svega zahvaljujući novim investicijama, doći do porasta zarada u Crnoj Gori. Treba očekivati da će se ovakvim rastom bruto-društvenog proizvoda omogućiti i rast onih socijalnih davanja i penzija koje država isplaćuje svojim korisnicima“, navodi on.

U Savezu samostalnih sindikata kažu da nisu zadovoljni zaradama.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„To se posebno odnosi na takozvanu srednju klasu: profesore, ljekare, inženjere, policiju, državni aparat. Što se privrede tiče, tu je situacija sa stanovišta sindikata apsolutno nedovoljno poznata jer tu se na razne načine izbjegavaju obaveze, tako da nemamo tačan uvid u to. Ako pogledamo region, u prosjeku crnogorska zarada iznosi oko 476 eura, ali u isto vrijeme potrošačka korpa je nešto ispod 800 eura. To sigurno ne zadovoljava, generalno gledano, niti zaposlene, ni poslodavce, koji ne mogu da isplaćuju plate“, kaže portparol Saveza Zoran Đurišić.

Koliko god da građani i sindikat nisu zadovoljni zaradama, po mišljenju analitičara, pravo stanje je, po pravilu, lošije od onog koje prikazuje zvanična statistika.

„Kao što je to bilo uobičajmo, statističke analize ne pokazuju uvijek pravo stanje stvari. Statistika je takva nauka, ali u svakom slučaju prosjeci uvijek iskrivljuju određeno stanje i ne prikazuju pravo stanje. Kada se radi o zaradama, onda adekvatno ne pokazuju nivo životnog standarda ili makar jedan njegov dio tog aspekta i uvijek iskrivljuju sliku. Još značajnije je iskrivljuju ukoliko se radi o nejednakosti u raspodjeli dohodaka u određenoj ekonomiji, što je kod nas slučaj. I to bi moglo značiti da je ipak slika drugačija od onoga što prikazuju prosječni lični dohoci ili prosječne zarade“, navodi Vasilije Kostić, ekonomski analitičar.

Portparol Saveza sindikata, Zoran Đurišić kaže da se u ovoj organizaciji nadaju povećanju zarada.

„Očigledno je da je neophodna veća privredna aktivnost i jačanje privrede, neka racionalizacija koja se stalno nagovještava u administraciji. Taj proces sporo teče, ali mi očekujemo da se s rastom bruto društvenog proizvoda povećaju plate zaposlenih u društvenom sektoru. To je prvi korak. Drugi je ukidanje sive ekonomije, pošto u sivoj ekonomiji posluju mnogi privrednici i tu su ogromni rashodi i prihodi, i države i poslodavaca. Samim tim i zaposleni u društvenoj sferi su zakinuti za neke velike iznose jer se računa da u sivoj zoni radi 20-30 posto društvenog proizvoda“, tvrdi Đurišić.

Po mišljenju ekonomskog analitičara Vasilija Kostića, čini se da nema mnogo razloga za optimizam.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„Ako uzmete osnovni indikator, a to je rast produktivnosti, koji bi morao da bude odrednica rasta plata, na osnovu toga mislim da ne bi mogli izvlačiti nikakve optimističke zaključke u budućnosti, kada su zarade u pitanju. U protivnom, ukoliko rast zarada nadmašuje rast produktivnosti, onda se podstiču sve one negativne tendencije u ekonomiji, a mi ih u ovom momentu imamo mnogo. Prvenstveno bi to značilo da bi rasla potrošnja na uštrb dohotka, to jeste na uštrb produktivnosti, a to znači novo zaduživanje i nove kredite“, riječi su Kostića.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG