Dostupni linkovi

logo-print

Island je u četvrtak, 12. marta, obavijestio Brisel, Evropsku komisiju i Latviju kao predsjedavajuću Evropskom unijom da odustaju od članstva u EU.Iako se ova zemlja 2009. prijavila za članstvo, ministar vanjskih poslova Gunnar Bragi Sviensson, naveo je da su interesi Islanda van EU.

Zanimljivo je da ovoj vijesti svjetski mediji nijesu posvetili naročitu pažnju.

Izgleda da je EU izgubila nešto od svog sjaja, kaže Euronews u kratkoj vijesti u kojoj konstatuju da je Vlada Islanda ispunila obećanje koje je dala prije dvije godine kada je pobijedila na izborima.

Mnogi drugi svjetski mediji ovo nijesu ili jedva da jesu zabilježili, a za sada nema ni reakcija.

Euroskeptična vlada desnog centra koja je pobjedila na izborima 2013., obećala je tada da će prekinuti sa procesom pridruživanja EU što su sada proveli u djelo.

„Interesi Islanda mogu se bolje ispuniti izvan EU“ napisao je na svom web sajtu ministar vanjskih poslova Bragi Sviensson.

Još 21. februara, vlada Islanda je objavila nacrt zakona kojim se povlači formalan zahtjev za EU članstvo podnesen 2010., bez potrebe održavanja referenduma.

No, proevropske stranke u parlamentu pokušale su blokirati vladino pravo da povuče zahtjev bez prethodne provjere volje građane.O tom prijedlogu će se ipak prema riječima šefa diplomatije raspravljati nakon ljetnje pauze u parlamentu.

Islandska vlada lijevog centra tražila je članstvo u EU u vrijeme kada je zemlja 2009., potonula u duboku ekonomsku krizu, nacionalna valuta krone izgubila skoro polovinu svoje vrijednosti te je zahjev Briselu tada izgledao kao privlačna perspekitiva.

Ali mučno pitanje kvota za ribolov, jednog od glavnih izvora prihoda zemlje, pokazalo se kao najveća prepreka za pridruživanje bloku, iako nikada nije ni došlo do konkretnih pregovora dvije strane.

Nikada do kraja nije razjašnjeno kako se i koliko razlikuju pozicije Brisela i Rejkjavika oko pitanja ribolova, važnog za islandsku privredu.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Islanđana želi održavanje referenduma o pridruživanju EU, što je aktulana vladajuća koalicija Progresivne partije i Nezavisne stranke ranije i obećavala.

Prošle su se godine hiljade demonstranata slile na ulice Rejkjavika tražeći, referendum odmah nakon što je vlada obznanila da će odustati od članstva u EU bez ispitivanja volje građana.

No isto tako posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da raste broj onih koji je protive članstvu zemlje u EU.

Šef opozicionih socijaldemokrata Arni Pall Arnasson ipak tvrdi da je vlada donijela odluku bez potvrđene većine u parlamentu.

Vlada desnog centra je pregovore sa EU suspendovala odmah po dolasku na vlast 2013., ali su jasno stavili do zanja da žele „bliske veze i saradnju sa EU“.I zaista oni su od takvog oblika kooperacije već imali značajne benefite.

Ovo sjevenoatlansko ostrvo je članica Šengena, odnosno koristi benefite bezviznog režima sa EU, kao i članica Evropske ekonomske oblasti.

To članstvo im omogućava izvoz morskih plodova na kopno bez carinjenja a to je pomoglo i naglom rastu turizma, koji je postao krucijalan za zaradu zemlje.

Island se izborio i za opravak 2008.godine, uništenog finansijskog sektora te zemlje, a zvanične brojke pokazuju da je bruto društveni proizvod (BDP) dostigao rekordan nivo prošle godine. Uz stabilne cijene islandski BDP porastao je na 1,9 posto u 2014., čime je potukao rekord koji su imali od vremena prije krize, pokazala je državna statistika.

No nije sve idealno.

Ipak islandski „BDP per capita ostaje niži nego što je bio 2008., i pored toga što nema problema sa nezaposlenošću, nedostaju poslovi koji su dobro plaćeni, naročito za mlade obrazovane ljude“ objasnio je profesor ekonomije Asgeir Jonsson za AFP.

No ako se uzme obzir da je Island u 25 godina bila prva zemlja Zapadne Evrope koja se obratila Meunarodnom monetarnom fondu (MMF) za spas svoje posrnule ekonomije, oporavak je bio relativno brz.

Za mnoge Islanđane, pridruživanje EU nije bilo naročito prioritetno, budući da su se našli u problemu kako da plate kredite podizane u vrijeme buma ekonomije, uoči pada 2008.

Mala nordijska zemlja bila je teško pogođena ekonomskom krizom nakon kraha američke investicione banke Lehman Brothers koji je uzrokovao i potpuni slom tri njihove najveće banke.

Bez efektivnog nadzora, islandske su banke uzimale masovne jeftine zajmove u inostranstvu prigrabivši tako bogatsvo nekoliko puta veće od godišnjeg prihoda ove zemlje.

Island je na kraju pomoć morao da potraži od MMF-a.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG