Dostupni linkovi

logo-print

Nema kazne za rušenje kulturno-historijskih spomenika u BiH


Stari most u Mostaru

Stari most u Mostaru

Rat koji je vođen u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, pored ogromnog broja ljudskih žrtava, također je desetkovao njeno kulturno-historijsko nasljeđe. U najvećem postotku stradali su vjerski spomenici. Naredbodavci i izvršioci tog zločina nisu vodili računa da je kulturno-umjetničko i historijsko blago zaštićeno posebnom međunarodnom konvencijom i da se njihovo oštećenje ili uništenje tretira kao teški ratni zločin bez zastarjevanja.

Prema postojećim podacima, tokom proteklog rata u BiH uništeno je ili oštećeno preko 3.000 vjerskih objekata. Mnogi od njih prije rata bili su označeni kao historijsko-kulturno naslijeđe BiH. To ipak nije spriječilo devastaciju u ratu, ali ni potaklo Tužilštva u BiH da deluje u miru.

„Ono što je vrlo važno jeste da je razaranje nasljeđa uključeno u optužnice u procesima pred Haškim tribunalom u slučajevima Milošević, Karadžić, Mladić i drugi, jednako kao i u slučaju Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Čorić i Bersilav Pušić, a uključeno je i u neke presude tog suda. U BiH imamo, koliko je meni poznato, samo dva slučaja. To je proces na osnovi tužbe Islamske zajednice za razaranje banjalučkih džamija, koji je završio presudom prvostepenog suda o obavezi plaćanja materijalne odštete Islamskoj zajednici. Dakle, tu se nije radilo o tužbi i presudi za razaranje nasljeđa, što je ratni zločin, nego se radilo o tužbi i presudi za razaranje imovine Islamske zajednice. A drugostepeni sud je poništio tu presudu s obzirom na zastarjevanje slučaja“, kaže Amra Hadžimuhamedović, predsjedavajuća Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, koja je izgrađena 1579. godine, pedesetih godina prošlog stoljeća proglašena je spomenikom kulture nulte kategorije i bila je pod zaštitom UNESCO-a.

Srušena Ferhadija u Banjoj Luci

Srušena Ferhadija u Banjoj Luci

Drugi proces, dodaje Hadžimuhamedović, vodio se pred Kantonalnim sudom u Zenici, protiv Milanka Božića, pripadnika VRS, koji je optužen za uništavanje Drvene džamije, stare 400 godina, u selu Miljevići kod Olova. Optužnica protiv Božića je bila prva poslijeratna optužnica koja je sudionika rata teretila za krivično djelo uništavanja kulturno-historijskih spomenika. Iako je djelo Božić priznao, oslobođen je zbog nedostatka dokaza:

„S obzirom da je on 17. avgusta 1992. godine, sa još nekoliko nepoznatih saučesnika, došao pred džamiju, iz koje su najprije opljačkane sve pokretne stvari, a potom iz protuavionskog mitraljeza na nju ispaljen zapaljivi metak, što je sve nesporno i što je sve potvrdio Milanko Božić, kojim je uzorokovan požar koji je džamiju uništio. Nakon provedenog detaljnog postupka, sudijsko vijeće u prvostepenom postupku je utvrdilo da nije bilo moguće nedvojbeno zaključiti da je taj metak ispalio Milanko Božić.“

Dvadeset godina nakon rušenja Saborne crkva Svete trojice u Mostaru i manastira Žitomislići počinitelji nisu pronađeni. Radivoje Krulj, paroh mostarski, kaže kako postoje informacije o odgovornim osobama, ali i da su nadležni organi gonjenja zakazali:

„Imali smo u proteklih desetak godina da su nam dolazili razni ljudi, da su nam govorili i opisivali način na koji su Saborna crkva i manastir Žitomislići srušeni. Čak imamo i snimake rušenja Saborne crkve i od nekih vojnika koji izlaze iz zapaljenog manastira Žitomislića, vrlo smišljeno i organizovano. Mi smo sve to prijavili nadležnim istražnim organima, inspektorima SIPE i Tužilaštva - i zaista smo iznenađeni da 20 godina nakon rušenja konkretno Saborne crkve još niko za to nije odgovarao.“

I katolički vjerski objekti pretrpjeli su znatne materijalne štete i na području Republike Srpske i u Federaciji.

„Mnogi vjerski objekti su srušeni upravo pod paskom policije ili vojske minirani. To je vrlo lako moguće dokazati i pokazati. I s te strane bi bilo vrlo važno da se vlasti ovdje postave ispravno i prema vjerskim objektima, prije svega kao okupljalištima vjernika, a s druge strane kao povijesnim spomenicima zato što su crkve, a sigurno i druge vjerske zajednice gajile kroz povijest i kulturu - kroz arhitekturu, kroz knjige i na druge načine su one čuvari povijesti i kulturno blago“, navodi monsinjor Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije u BiH.

Jevrejsko groblje u Sarajevu

Jevrejsko groblje u Sarajevu

​Najteže stradali vjerski objekat Jevrejske zajednice jeste Jevrejsko groblje u Sarajevu, jedini spomenik nulte kategorije u glavnom gradu BiH. Jedna od najvažnijih jevrejskih publikacija u Evropi jeste sarajevska Hagada. Zahvaljujući hrabrosti nekolicine ljudi, uz ostale i profesora Envera Imamovića, ratnog direktora Zemaljskog muzeja, ovo neprocjenjivo kulturno blago BiH preživjelo je rat. Imamović, danas profesor arheologije i historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, komentira:

„Činjenica je da tužbe pokreću vjerske zajednice umjesto da pokreće državno tužilaštvo jer su u pitanju spomenici kulture. Toliko je uništeno džamija, crkava, manastira, samostana, grobalja, a došli smo u situaciju da se ne procesuira. Nije izvučena pouka jer nisu kažnjeni oni koji su rušili.“

Od 58 džamija i tekija registrovanih do početka ratnih sukoba u registru spomenika BiH, 22 su u potpunosti razorene, sve ostale su oštećene - od toga je 13 spomenika prve kategorije. Od 40 crkava, te katoličkih i pravoslavnih manastira, datiranih od 15. do 19. vijeka, pet ih je uništeno tokom rata, kao i mnoga groblja i nadgrobni spomenici, od kojih su se neki nalazili u prvoj kategoriji spomenične vrijednosti.

I pored poraznih podataka o uništavanju vjerskih objekata u BiH, mostarski paroh Radivoje Krulj kaže da se ne može govoriti o vjerskom sukobu na ovim prostorima:

„To su Mostar i Mostarci pokazali. Nama je velika čast i velika snaga što i muslimani Bošnjaci i Hrvati katolici i Srbi pravoslavci i ateisti učestvuju u obnovi Saborne crkve.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG