Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Nema bojazni od konzumiranja mesa, povjerenje u tradicionalnu obradu hrane


Tržnica, Sarajevo, 2015.

Tržnica, Sarajevo, 2015.

Meso i mesne prerađevine za veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine neizostavni su dio svakodnevnog jelovnika. Stoga poruka tima naučnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o klasificiranju konzumacije mesnih prerađevina kao „kancerogenih za ljude“, te crvenog mesa kao „vjerovatno kancerogenog“ nije uplašila, ni proizvođače, ni ljubitelje ovih proizvoda. Sa izvještajem se uglavnom slažu oni koji i inače ne jedu meso.

Kupci, mahom umirovljenici, od ranog jutra razgledaju ponudu u Gradskoj tržnici u Sarajevu. Dosta ih je i pred odjelima mesnih proizvoda. Svježih, ali i prerađenih. Nije ih strah jesti meso:


S druge strane, zbog objave Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) , ima i onih koji posljednjih dana izbjegavaju štandove sa mesom:


Prodavači su mišljenja da upozorenje SZO neće utjecati na kupovinu njihovih proizvoda:


Smanjenje prodaje zbog izvješća znanstvenika Svjetske zdravstvene organizacije ne boje se ni u velikim mesnim industrijama. Samir Brajlović iz jedne od najstarijih u Bosni i Hercegovini kaže kako je izvješće čista propaganda i da sam svakodnevno konzumira sve vrste mesa.

„Za par mjeseci možda ćemo imati informaciju kako je piletina štetna i tako dalje. A u stvarnosti se dešava da ljudi normalno žive i da je čak produžen ljudski vijek življenja. Ta njihova izjava je potpuni apsurd i ne bih je čak ni komentarisao“, ističe Brajlović.

Tehnologija koje se koristi za obradu mesa utiče na sam kvalitet tih proizvoda, a samim tim i na zdravlje ljudi, tvrdi Tarik Zolotić, nutricionist.

Prodaja mesa na tržnici, Sarajevo

Prodaja mesa na tržnici, Sarajevo

„Tu nije problem u crvenom mesu, nego u tehnologijama za preradu crvenog mesa. Znači proces dimljenja, korištenja nitrita, nitrata koji se koriste za dobivanje takvih proizvoda“, kaže Zolotić.

Profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu u Sarajevu, Amir Ganić, naglašava važnost ishrane životinje, u koju su danas, u vremenu masovnog uzgoja, uključeni i različiti antibiotici, hormoni i druge supstance.

„Sve to po vertikali ide kroz životinju, kroz meso, na kraju ulazi u čovjeka kao konzumenta. Ali je najveći problem svih tih materija koje su štetne, ili potencijalno štetne po konzumenta, što one imaju kumulativni karakter. Znači, jednom kad ih unesemo u organizam, teško ili nikako ih ne izbacujemo iz organizma i to se kumulira u nama i onda dobivate nakon izvjesnog vremena jednu biološku bombu, koja bukne u nama i onda čovjek nestane za par dana“, pojašnjava Ganić.

U mnogim krajevima Bosne i Hercegovine postoji višegodišnja praksa klanja i prerade različitih vrsta mesa. Profesor Amir Ganić smatra da su ti tradicionalni načini obrade mesa i najzdraviji.

Prodaja mesa na tržnici, Sarajevo

Prodaja mesa na tržnici, Sarajevo

„Dok god je ta proizvodnja imala one obrise tradicionalne, domaćinske radinosti, zanatske proizvodnje, ova priča nije postojala, o štetnosti, o kancerogenosti i tako dalje. Međutim, kako je ta proizvodnja poprimila industrijske obrise, gdje je taj tehnološki proces proizvodnje u znatnoj mjeri skrnavljen, pa se te faze, prije svega faza soljenja i salamurenja i faza dimljenja, odnosno sušenja i vrenja, gdje su one znatno promijenjene, onda tu imamo kao nus-produkt upravo pojavu tih komponenti koje su štetne, odnosno koje su čak i kancerogene za zdravlje ljudi“, ističe Ganić.

Nutricionist Zolotić, također, preporučuje domaću proizvodnju i konzumaciju netretiranog mesa:

„Ukoliko ste u mogućnosti da potražite domaće mesne prerađevine, domaće suho meso od proizvođača, manjih mesno-prerađivačkih radnji, bilo bi dobro, pogotovo ako znamo na koji način se dobiva i tretira to meso. Zdravije je što više koristiti svježe meso“, riječi su Zolotića.

Osim toga, naši sugovornici preporučuju prije svega umjereno konzumiranje svega što su jele i generacije prije nas.

  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

XS
SM
MD
LG