Dostupni linkovi

logo-print

Neizvjesnost oko KAP-a: Likvidacija ili nastavak rada


Radnik KAP-a

Radnik KAP-a

Nakon razmjene vatre između partnera unutar vladajuće koalicije u vezi sa sudbinom podgoričkog Kombinata aluminijuma i tvrdnji predstavnika dominantne Demokratske partije socijalista i manje članice Socijaldemokratske partije da su baš njihova rješenja prava, u vazduhu je ostalo pitanje - da li je uopšte moguće profitabilno poslovanje KAP-a i dokle je vlast spremna da žrtvuje interese građana zarad održanja ove fabrike čiji opstanak sve više košta.

Odgovor na ključno pitanje - da li će podgorički Kombinat aluminijuma nastaviti rad ili će biti likvidiran, očekuje cjelokupna javnost, ali i sami radnici KAP-a. Predsjednik Sindikata aluminijuma, Rade Krivokapić zahtijeva od predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da hitno zakaže sjednicu na kojoj bi se isključivo raspravljalo o Kombinatu aluminijuma i donijela konačna odluka da li će KAP i dalje raditi ili ne.

Za to vrijeme se radnici brojnih propalih, a nekada uspješnih preduzeća, sve češće oglašavaju i putem medija optužuju Vladu da je njihove firme pustila niz vodu dok se bavila "spasavanjem" KAP-a.

Imajući u vidu stotine miliona eura koliko podgorički Kombinat aluminijuma na razne načine košta građane koji kao poreski obveznici finansiraju ovaj privatizacioni debakl, samo po sebi se nameće pitanje - da li je opstanak KAP-a, umjesto da bude od opšte društvene koristi, zapravo moguće obezbijediti samo žrtvovanjem interesa građana.

Funkcioner Socijaldemokratske partije, Damir Šehović kaže da je odgovor na to pitanje sadržan u skupštinskim zaključcima od prije godinu dana, a koji Vlada nije sprovela u djelo.

"Cijena nesprovođenja tih skupštinskih zaključaka je samo za godinu 85 miliona eura i to samo po osnovu duga za električnu energiju. Dakle, da smo se pridržavali zaključaka mi danas definitivno ne bismo dolazili u situaciju da razgovaramo na tu temu, budući da bi ta nezavisna studija o održivosti aluminijumske proizvodnje već dala odgovor na to pitanje", kazao je Šehović.

Izrada nezavisne studije koju je parlament zahtijevao od Vlade je, pored raskida aranžmana sa Rusima i angažovanja novog menadžmenta, jedan od ključnih zaključaka Skupštine, ali izgleda i savršen alibi za političare i vlasti i opozicije koji ne žele da skupljaju negativne poene saopštavajući istinu koja je, pritom, prilično očigledna.

Proizvodnja aluminijuma, generalno, može biti isplativa isključivo ako postoji izvor jeftine električne energije, što KAP nema niti uskoro može imati. Jedan od glavnih argumenata zagovornika opstanka KAP-a je bio njegov uticaj na platni bilans sa inostranstvom, odnosno, činjenica da je KAP najznačajniji izvoznik. Međutim, uvijek se izostavljao podatak da on isto toliko utiče na uvoz (prije svega kroz uvoz električne energije i opreme, a već godinama se ne koristi ni domaća ruda boksita, već se i ona doprema iz inostranstva).

Za KAP se govorilo da je neophodan i zato što predstavlja nosioca tzv. repro-lanca u kom su i Željeznica Crne Gore i Luka Bar. Ni taj podatak više ne stoji, jer se već godinama aluminijum izvozi preko hrvatske luke Ploče. Pritom, taj aluminijum ide iz zemlje u obliku tzv. ingota koji imaju status sirovine, a ne u višem stepenu obrade koji bi obezbijedio veće profite, više radnih mjesta i veći priliv u državni budžet. Tu je još i zastarjela tehnologija, opterećenost dugovima od, prema priznanju vlasti, 350 miliona eura, kao i poguban uticaj na životnu sredinu.

Upravo je studija koju je od Vlade tražila Skupština trebalo da u obzir uzme sve parametre i na osnovu njih donese konačnu odluku.

"Pitanje zašto studija o održivosti aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori nije odrađena je potrebno postaviti isključivo Ministarstvu ekonomije", kaže funkcioner SDP-a, Damir Šehović.

Medojević: Odluke dobre za Deripasku, katastrofalne za Crnu Goru

Iako javnost, a očigledno ni parlament nijesu obaviješteni da je studija o održivosti KAP-a realizovana, u Ministarstvu ekonomije kažu da je ovaj zahtjev Skupštine zapravo ispoštovan, a da su tri varijante: gašenje, stečaj ili nove subvencije koje je predočio ministar ekonomije Vladimir Kavarić zapravo proizašle iz tog dokumenta.

Portparol ministarstva, Draženka Bećirović za RSE kaže da je nastavak rada KAP-a uz nova izdvajanja iz državne kase moguća samo pod uslovom da Rusi akcije vrate državi koja bi postala većinski vlasnik.

"Analiza je urađena i ono što smo vise puta ponavljali na Skupštini je da je KAP ekonomski održiv u narednom 6-godišnjem periodu pri proizvodnji od 50 hiljada tona koju može da izdrži Elektroprivreda po cijenama nižim od tržišnih i sa troškovima radne snage koja bi bila negdje oko 50 posto današnje", navodi Bećirović.
Oleg Deripaska

Oleg Deripaska


Prilikom privatizacije, ruski investitor se obavezao na dodatne investicije, ali je umjesto modernizacije fabrike, uz pomoć Vlade, samo isisavao novac građana po osnovu subvencija za struju, a Vlada mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih. Vlada je, spasavajući ruskog investitora, garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih, sa kamatama 170 miliona eura.

KAP je 2005. godine prodat za svega 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdilo da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali njena vlasnička struktura, nikad nije objelodanjena, pa dio javnosti nikad nije prestao da sumnja da su i pojedini moćnici iz Crne Gore dio njene vlasničke strukture, a tu se po mišljenju kritičara vlasti nalazi i odgovor na mnoga pitanja.

"Ja sam i kada je ugovor sklopljen 2005. godine u parlamentu optužio tadašnjeg premijera Mila Đukanovića da je on suvlasnik KAP-a sa Rusalom. Sada imamo situaciju da suvlasnik KAP kao predsjednik Vlade utiče na političke odluke koje su svakako dobre za njega i njegovog poslovnog partnera Olega Deripasku, a katastrofalne za državu Crnu Goru", ističe funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG