Dostupni linkovi

logo-print

Nedovoljno iskorišten potencijal turskih investicija


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Turska je značajan investitor u Crnoj Gori u trgovini, industriji, saobraćaju, a pretpostavlja se da bi otvaranje Ziraat banke, na crnogorskom tržištu prezasićenom komercijalnim bankama, moglo da se tumači kao nagovještaj novih investicija turskih kompanija.

"Napori Vlada Crne Gore i Republike Turske poslednjih godina su bili usmjereni ka praktičnim aspektima bilateralnih odnosa", izjavio je prije dvadesetak dana sekretar Ministarstva ekonomije, Igor Noveljić, koji je rekao i da će dvije zemlje imati potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, ekonomskoj saradnji i o uzajamnoj zaštiti i promociji investicija.

Noveljić je kao primjere uspješne saradnje i partnerstva naveo investicije turskih kompanija u Crnoj Gori: Tosyali Holding u Željezaru Nikšić, Global ports holding u dio Luke Bar - Kontejnerske terminale i generalni teret i nedavno otvaranje Ziraat banke, koja je od Centralne banke Crne Gore, početkom aprila, dobila dozvolu za rad i zakupila trećinu jedne poslovne zgrade u strogom centru Podgorice.

Dolazak Ziraat banke koja ima 80 filijala širom svijeta i 1.600 u samoj Turskoj, uprkos činjenici da je crnogorsko tržište uveliko zasićeno komercijalnim bankama, ekonomski analitičar Zarija Pejović vidi kao nagovještaj novih investicija iz Turske.

Zarija Pejović

Zarija Pejović

"Najinteresantnije je nova investicija, dolazak Ziraat banke, koja dolazi u vrijeme kada, prema procjenama, imamo i previše komercijalnih banaka. S pravom se postavlja pitanje buduće misije Ziraat banke. Postavlja se pitanje da li ćemo imati još nekih turskih investitora, obzirom da banke dolaze da podrže neke narodne investicije. Mislim da to otvara prostore i za neke nove investicije. Tu bi država trebala malo da pripremi teren u smislu turskih investicija u drvnoj industriji na sjeveru Crne Gore, stvaranja nekih industrijskih zona i da se na taj način otvore neka nova radna mjesta", navodi Pejović.

Najveća Turska investicija, do sada je bila izgradnja tržnog centra na mjestu glavne podgoričke pijace. Turska građevinska kompanija Gintas je sa 50 miliona eura, u partnerstvu sa Gradom koji je obezbijedio zemljište, finansirala izgradnju tržnog centra, jednog od najvećih maloprodajnih objekata u Crnoj Gori - Mall of Montenegro, koji se sastoji od moderne zatvorene zelene pijace i šoping centra sa prodavnicama, restoranima, kafeima, raznim zabavnim sadržajima, a u međuvremenu je otvoren i hotel Ramada.

Od kompanije Tosčelik, koja je novi vlasnik nikšićke Željezare, koja je, iako ne najveća, ipak najznačajnija turska investicija u Crnoj Gori, nismo dobili nikakav odgovor na pitanja u vezi sa njihovim angažmanom u Crnoj Gori.

Ni od Ministarstva finansija, uprkos blagovremenoj i u potpunosti ispoštovanoj proceduri njihove PR službe, nismo dobili odgovore na više pitanja u vezi sa obimom ulaganja, stepenom realizacije planova turskih investitora i eventualnim problemima.

Doskorašnji ambasador Crne Gore u Turskoj, Ramo Bralić, je - istakavši podatak da je Turska među prvih deset država koje investiraju izvan svojih granica - ocijenio da bi u Crnoj Gori trebalo pažljivije osluškivati interesovanja i potrebe tamošnjih ulagača.

"Balkanske zemlje su prostor njihovog ciljanog ekonomskog interesovanja. U tom kontekstu, Crna Gora ima svoje mjesto. Poseban interes postoji za sektore energetike, turizma i infrastrukturnih objekata, kao što su putogradnja i aerodromi. Naše šanse za privlačenje turskih investicija su velike, ali to zahtijeva da imamo više senzibiliteta i razumijevanja prema njima i prema našim državnim interesima. Nadam se da će u budućnosti biti više sluha prema njima. Turska je već otvorila banku i to je dodatna šansa za privlačenje turskih investicija i njeno otvaranje treba uzeti za ozbiljno. Imam osjećaj da ne koristimo dovoljno dobro mogućnosti Turske za privlačenje kapitala u Crnu Goru", kaže Bralić.

Najprofitabilniji dio Luke Bar - Kontejnerski terminali i generalni tereti, prošle godine je kupila turska kompanija Global Ports. Ova transakcija je bila kritikovana od strane dijela domaće javnosti, između ostalog i zato što je u susret privatizaciji država "počistila" firmu tako što je broj radnika sa 3.000, svela na 500.

Aleksandar Damjanović

Aleksandar Damjanović

"Država je dala 10,5 miliona eura kako bi dokapitalizacijom povećala vlasništvo sa 56 na 62 odsto i za to je uzela 8,5 miliona iz kredita i dva iz budžeta. Tako je više novca dato nego što je ukupna kupoprodajna cijena za kompletan paket akcija", rekao je u vrijeme prodaje KPGT-a, predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, Aleksandar Damjanović, istakavši da je odluka Tenderske komisije loša jer se akcije prodaju po sedam puta nižoj cijeni u odnosu na njenu nominalnu vrijednost.

Iako nije najveća turska investicija u Crnoj Gori, akvizicija nikšićke Željezare, od strane globalnog giganta specijalizovanog u sektorima metala i čelika - Tosyali grupe, u Crnoj Gori privlači najviše pažnje dijelova političke strukture, NVO sektora i medija zbog uticaja ove firme na domaću ekonomiju, ali i socijalnu sliku Nikšića. Tosyali je kroz stečaj, za 15 miliona eura, kupio imovinu Željezare i formirao novo preduzeće Tosčelik, koje nije pravni sljedbenik stare Željezare.

"Plan je da se u naredne tri godine u fabriku uloži 35 miliona eura, poveća zaposlenost radnika sa 308 na 550, a godišnja proizvodnja sa 120.000 na 400.000 tona i dostigne promet od 500 miliona eura", saopšteno je prilikom zvaničnog preuzimanja kompanije.

Međutim, stvari su, čini se, krenule neočekivanim smjerom jer se radnici žale na zlostavljanje od strane novog poslodavca, a kulminacija se desila krajem februara, kada je 25-godišnji radnik, Milun Todorović, teško povrijeđen, kada mu je na noge pao komad čelika koji se odlomio sa prese što je, po riječima radnika, samo jedan u čitavoj seriji povreda željezaraca u prethodnom periodu, od kojih su se neke završile i smrću radnika.

Predsjednik Sindikata Željezare Toščelik, Pero Kadović, je tada rekao da očekuju zaštitu od državnih institucija.

"Radnici se tjeraju da rade više nego što je zakonom Crne Gore propisano, tjeraju se da rade i do 16 sati dnevno, u uslovima koji su nikakvi i teški, u čeličani, gdje se ne može izdržati ni osam sati, a kamoli 16. Šalju preteća pisma da ukoliko ne budu radili koliko im se kaže, da će dobiti otkaze. Isto tako im se usmeno prijeti. Radimo u veoma teškim uslovima na starim i neispravnim mašinama. Mašine su dotrajale i neodržavane godinama. Veoma je teško", naveo je Kadović.

U međuvremenu nije došlo do intervencije državnih institucija koja bi poboljšala položaj nikšićkih željezaraca, a prije dvadesetak dana, poslovodstvo Toščelika Nikšić je uručilo otkaze dvanaestorici radnika zbog, kako je navedeno, odbijanja da rade prekovremeno. Radnici su reagovali tvrdnjom da se ne radi o odbijanju posla, već nemogućnosti da se izdrži nehuman tempo i intenzitet danonoćnog rada.

"U Tosčeliku više nije u pitanju nikakav mobing, već klasično iživljavanje nad radnicima, koje sami ne možemo da spriječimo. Životi su nam ugroženi i opravdano strahujemo šta će se svakog narednog dana desiti", poručeno je iz Sindikata.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG