Dostupni linkovi

logo-print

Nedić: Poreske reforme za održivi ekonomski rast


Goran Nedić

Goran Nedić

U poljskom gradu Krynica nedavno se, 22. put zaredom, održao Ekonomski forum - najveće okupljanje ekonomskih stručnjaka sa područja centralne i istočne Evrope, a među njima i delegacija BiH, pa tako i mladi ekonomista Goran Nedić.

U poljskom gradu Krynica nedavno se, 22. put zaredom, održao Ekonomski forum - najveće okupljanje ekonomskih stručnjaka sa područja centralne i istočne Evrope. Sudjelovalo je 3.000 delegata iz 60 zemalja Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, a među njima i delegacija Bosne i Hercegovine, pa tako i mladi ekonomista Goran Nedić. On trenutno vodi kampanju za regulatorne reforme u bankarskom sektoru i reformama u fiskalnoj politici u Bosni i Hercegovini.

Moto Foruma bio je „Ka novom dogovoru“. Tražila su se nova, odnosno inovativna rješenja za zemlje pogođene krizom, prvenstveno one iz južne Evrope. Panelu pod nazivom „Koje su poreske reforme najbolje za održivi ekonomski rast“ prisustvovao je
predsjednik Upravnog odbora Američko-bosanske fondacije Goran Nedić. Preporučeno je da Bosna i Hercegovina primijeni niz kratkoročnih i dugoročnih mjera.

„Što se tiče kratkoročnih mjera, mi smo predložili fiskalnu devalvaciju, rješenje koje predstavlja značajno rasterećenje privrede kroz smanjenje opterećenja na rad. Smanjenje sa sadašnjih, u Federaciji, 70 posto na neto platu koliko iznose doprinosi, na 40 posto. Dvije trećine razlike deficita koji bi se stvorio tim mjerama trebalo bi da ide na smanjenje neproduktivne javne potrošnje, a za jednu trećinu povećanje indirektnih poreza ili poreza koji se tiču energije ili nepokretnosti.“

Ukoliko se sad preduzme, ističe Nedić, ova kratkoročna mjera dala bi efekte za godinu, ili godinu i po dana. Dugoročno posmatrano, treba primijeniti strukturalne reforme kako bi se bosanskohecegovački javni dug i deficit stavili pod kontrolu.

„Realno, mi smo u vrlo lošoj situaciji, jer imamo ogromnu stopu siromaštva, nezaposlenost, što je vrlo alarmantno i opasno, kao i nivo privatnih investicija od 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je najniži u Evropi. Ono što nam treba je reforma srednjoročno poreskog, zdravstvenog i penzionog sistema, koji će omogućiti domaću akumulaciju. Direktne strane investicije, iako poželjne, neće biti dovoljne da se izvrši preokret naše ekonomije i udupla nivo privatnih investicija sa 12 posto BDP na 24 posto. Nama su potrebne reforme koje će omogućiti da se izvrši domaća akumulacija, a to je reforma prvenstveno zdravstvenog i penzionog sistema.“

Poruke sa nedavnog Ekonomskog foruma u Poljskoj biće proslijeđene donosiocima odluka u Bosni i Hercegovini, kaže Goran Nedić. Ali, kako bi se uopšte govorilo o promjenama nabolje, BiH treba mudriju vlast koja će donositi nove reforme.

„Nažalost, u ovom trenutku mi nemamo takve ljude. Vidimo da se čak i oko puno jednostavnijih pitanja ne može postići neki bazični konsenzus i dogovor. Sigurno, vrlo je teško očekivati od postojeće političke elite da to provodi, jer tim reformama bi njihova kontrola nad društvom sa postojećih 80 posto značajno pala, ispod 40, čak i 30 posto. Kako mislim kontrola? 45 posto svih bruto plata u Bosni i Hercegovini se isplaćuje sa budžeta, dodatnih 15 posto kroz javne firme i agencije koje nisu na budžetu. Kad dodamo tome javne nabavke i firme koje su povezane sa budžetom i javnim firmama, to je ukupno 80 posto kontrole našeg ekonomskog sistema. Reforme treba da omoguće da ta kontrola sa 80 posto padne na podnošljivih 30-40 posto. To je vrlo teško očekivati, mislim da se do sljedećih izbora sigurno neće ništa u tom pravcu dešavati.“

Na Ekonomskom forumu u poljskom gradu Krynica, brojni inostrani delegati okupili su se kako bi dali preporuke za prevazilaženje krize, naročito siromašnih zemalja kakva je Bosna i Hercegovina. Nužna je politička volja i stvari će se kretati naprijed, zaključuje jedan od učesnika foruma, predsjednik Upravnog odbora Američko-bosanske fondacije, Goran Nedić:

„Svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti. Mi moramo da gledamo šta mi možemo uraditi. Mi samo idemo iz dana u dan i čekamo šta će se desiti u nekom drugom području, bez zahvatanja suštinskih reformskih stvari koje mi sami ovdje moramo da iznesemo. Ja sam vam rekao koje su to stvari, kratkoročno i dugoročno, koje moramo da odradimo, i sigurno, ako mi to sami ne odradimo, neće nam niko pomoći da krenemo u jedan zdraviji rast. A sigurno da možemo ostvariti potencijalni rast čak iznad šest, sedam posto godišnje.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG