Dostupni linkovi

logo-print

U Tuzli je u utorak uveče održana konferencija „Ilegalna trgovina umjetninama u BiH“. Rečeno je da nema galerije niti muzeja iz kojih proteklih godina nisu nestala umjetnička djela. A koliko je ovaj problem u BiH za sada nerješiv govori podatak da je on i za pravosudne institucije i graničnu policiju nepoznanica te da insitucije BiH nikada zvanično nisu zatražile povrat svojih umjetnina.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ostala je tijekom proteklih godina bez nekih od svojih najvrjednijih djela, kaže nam njen direktor Strajo Krsmanović:

„U Umjetničkoj galeriji BiH nestalo je ili je ukradeno pedeset pravoslavnih ikona, tri iluminirana islamska rukopisa i dva vrlo značajna djela Ferdinanda Hodlera. To Interpol i dalje potražuje, ali nemamo nikakvih rezultata. Ova zemlja je izgubila kritičko mišljenje, a kada nemate kritičko mišljenje onda imate prostor za mešetarenje svih vrsta. Danas se na tržištu likovne umjetnosti dešava haos.“

Bez svoje vrijedne kolekcije umjetnina koja je proglašena čak nacionalnim spomenikom BiH ostao je arheolog Enver Mulabdić. Djela su otuđena i nalaze se u Novom Sadu. Mulabdić je sve uredno prijavio institucijama BiH, ali one nikada nisu ozbiljno reagirale niti povrat zatražile. Mulabdić ističe da su neka od najvrjednijih umjetnina koje je BiH imala odavno otišle u nepovrat.

„Sada su te slike koje su bile moje, odnosno nacionalno blago BiH prešle u drugu državu i postale su nacionalni spomenik druge države. To je sada međudržavni problem. Kada bi jedan pilot projekt napravili u BiH, bilo kojeg slikara: Jurkića, Šeferova, Romana Petrovića... Ja vjerujem da 50 tih umjetnina više nije u BiH. To je katastrofa za jednu državu“, kaže za RSE Mulabdić.

Krijumčarenje umjetninama ili iligelna prodaja nepoznanica je i za Graničnu policiju BiH. Načelnik centralnog istražnog ureda u Graničnoj policiji BiH Almir Bašić rekao je da njihovim uposlenicima za ovakvu vrstu problema treba posebna edukacija.

„Kao policijski organ koji se bavi suzbijanjem krijumčarenja svih vrsta roba pa i umjetninama, moram reći da je ovo za nas jedna velika nepoznanica. Ne mogu reći da se ne krijumčare umjetnine, ali ponavljam za nas je to nepoznanica u smislu da ponekad naši uposlenici ne znaju prepoznati pravu vrijednost određenog umjetničkog djela. Također, imajući u vidu sada ovaj veliki val izbjeglica vrlo je moguće da ljudi sa sobom nose umjetnine veće vrijednosti koje mi možda ne možemo prepoznati.“

I Međunarodna galerija portreta ostala je bez 72 vrijedna umjentička djela. Gdje su završila nikada nije utvrđeno, a sudski proces nikada nije dobio epilog. Direktor Dženan Jusufović osnovao je i Centar protiv krijumčarenja na razini BiH koji svakodnevno surađuje s Interpolom u Lionu kao i UNESCO-om.

„Postoje konvencije UNESCO-a koje je BiH potpisala, ali mi imamo jednu začkoljicu, a to je zastara za sve preko dvadeset godina ne može više biti predmet pravosuđa. A to je zapravo najbitniji period, odnosno ratne 1991. – 1995. Sve te slike su vlasništvo BiH. Svako to umjetničko djelo je i moje i vaše, naše djece. Tu ima i djela koja su proglašena nacionalnim dobrom BiH“, ističe Jusufović.

Kakav je odnos BiH prema svom nacionalnom blagu dovoljno govori podatak da u proteklih dvadeset godina BiH nije tražila ni od jedne zemlje povrat svojih umjetnina.

„Svi su u ovoj državi digli ruke od kulture. Možemo se sjetiti prvog susreta predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i srpskog predsjednika Borisa Tadića. Jedna od tema upravo je bila povrat umjetnina. Hrvatska je potraživala 31.000 umjetnina od čega je 26.000 već vratila. I zbirka Antuna Bauera je vraćena. Međutim, ja koliko znam BiH ništa nije tražila. Prošlo je dvadeset godina i niti jedan jedini predmet nije vraćen“, kaže arheolog Enver Mulabdić.

Ne postoji ni jedinstvena baza podataka koja su sve djela nestala iz BiH, a u Tuzli je čak bilo ponuda da se za vrlo malo novca može kupiti primjerice djelo Ismeta Mujazinovića. Ovakav nekontroliran odnos s prodajom i krijumčarenjem umjetninama Strajo Krsmanović naziva dramatičnim.

Strajo Krsmanović

Strajo Krsmanović

„Ja ako vam samo kažem da Umjetnička galerija BiH kao referentna galerija ne otkupljuje djela, a kada galerija ne otkupljuje djela onda nemate ni vrijednosti. Tada se na tržištu vrijednosti stvaraju ad hoc, stvaraju se kvazi vrijednosti. Vidite kod nekih posljednjih hapšenja da su uvijek umjetnička djela aktuelna. Umjetnička djela služila su za sklanjanje prljavog novca.“

Proteklih dvadeset godina BiH je ostala bez svog neprocjenjivog kulturnog i povijesnog blaga. Institucije ove zemlje danas taj nestanak promatraju samo kao predmete koji su zastarjeli. Osjećaj, odgovornost pa ni obveza da se umjetnine pronađu i vrate tamo gdje pripadaju uopće ne postoji.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG