Dostupni linkovi

logo-print

Nebriga i lopovluk: 'Sječa' bronzanih glava


Bista Isaka Samokovlije i postolje bez biste, Sarajevo, juni 2016.

Bista Isaka Samokovlije i postolje bez biste, Sarajevo, juni 2016.

Uz porušene brojne spomenike kulture tokom rata poratni vandalizam u Sarajevu prema bistama najvećih imena bh. kulturnog nasljeđa ne jenjava. Kradu se njihove biste iz parkova u centru grada, što je pokazatelj stanja u kojem, ponajprije, vlada duhovno siromaštvo.

U vrijeme kada je "sječa" bronzanih glava zbog njihovog imena, političke nepodobnosti ili čiste zlobe koja je tih ratnih godina vladala u Sarajevu, brojne biste najvećih imena bh. kulturnog nasljeđa su zalaganjem pojedinaca spašena i nakon rata vraćena na prazna postolja.

Iako su ih sačuvali od uništenja što mrzitelja lika i djela, što granata s brda iznad grada, nije ih bilo moguće spasiti od vandala, koji ih kradu i preprodaju bronzu.

Neimaština može biti motiv, ali ne i izgovor za to što je među posljednjima u nizu bez biste ostao istaknuti književnik Isak Samokovlija.

Za Straju Krsmanovića, direktora Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, na sceni u Sarajevu je duhovno siromaštvo, proizašlo iz nebrige o svemu.

"To je jedno stanje duha, stanje društva, stanje države, koje je rovito na svim nivoima i rezultira posljedicama koje su ružne i neprijatne i pogađaju taj status građanskog osjećanja, koji po defaultu treba da vodi računa o javnim prostorima koji su zapušteni na više nivoa. To je, između ostalog, priča i sa tim bistama", kaže Krsmanović.

Krsmanović ističe da ovdašnje društvo nikada nije razvilo politiku kako da umjetničkim djelima oplemeni javni prostor. Potom je, navodi direktor Galerije, većina tih bista vraćena, iste one koje su bile postavljene prije rata i sačuvane.

"I sada je ovo dešava. Jedan od načina je da država zaštiti svoju imovinu, ali šta očekivati kada nije u stanju da zaštiti Zemaljski muzej ili Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku ili Umjetničku galeriju. Kako da očekujete da zaštiti neku bistu na ulici?", pita se Krsmanović.

Jedna za drugom nestajale su biste književnika Derviša Sušića i Ćamila Sijarića ili slikara Voje Dimitrijevića.

Dok se tope bronzane biste, s njima se topi i osjećaj za opšte dobro na kojem je svojevremeno počivalo društvo u kome živimo – podsjeća Ferida Duraković, književnica.

"Čini mi se da je ono siromaštvo bilo mnogo više materijalno a manje duhovno ako smo ih sačuvali u podrumima i vratili na brigu ovim vlastima onda to nešto govori o ovoim vlastima. Mislim da se radi o običnom lopovluku, koji ovjerava ova vlast nebrigom za kulturno nasljeđe. To nisu komadi bronze i mermera već biste predstavljaju duhovni kvalitet zemlje koji treba sačuvati bez obzira na režime koji slijede", navodi Duraković.

Fondacija "Kulturno naslijeđe bez granica" apelovala je na nadležne organe da utvrde odgovornost, ali su i građane pozvali da čuvaju naslijeđe koje nije njihovo već i onih koji će doći nakon njih – kaže Aida Mia Alić, glasnogovornica Fondacije.

Aida Mia Alić

Aida Mia Alić

"Mi smo već bili u situaciji da nestaju skulpture, ne samo iz Sarajeva, već i drugih dijelova BiH. I različiti muzeji i kulturne institucije godinama se suočavaju se s nestankom izuzetno vrijednih kulturnih dobara koji pripadaju svima nama. Ono što je evidentno je da je jako mali broj slučajeva riješen i procesuiran. Nestanak skulpture Isaka Samokovlije je samo dokaz da mi nismo svjesni kulturnog nasljeđa koje imamo", ocjenuje Aida Mia Alić.

Bratislava je podigla spomenik Hansu Kristijanu Andersenu koji je nakon posjete tom gradu kazao: "Što će vam bajke kad vam je grad bajka?".

Ukoliko se ne zaustavi vandalizam o Sarajevu kao gradu na raskrižju civilizacija – ostaće samo bajke.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG