Dostupni linkovi

logo-print

Ne - zaboravu i negiranju ustaških zločina


Sa komemoracije u Jasenovcu

Sa komemoracije u Jasenovcu

U Spomen-području Jasenovac u nedelju je održana komemoracija žrtvama jasenovačkog logora u kojem je u vrijeme Drugog svjetskog rata ustaški režim poubijao i usmrtio gotovo stotinu tisuća ljudi – Srba, Židova, Roma, Bošnjaka i Hrvata. Ne smije se dopustiti zaborav ili – što je gore – negiranje ustaških zločina, poručeno je sa skupa. Komemoracija se održava uz obljetnicu proboja preživjelih logoraša u proljeće 1945. godine.

Moderna Hrvatska nastala je na temeljima odluka antifašističkih i partizanskih organa vlasti u Drugom svjetskom ratu, nasuprot proglašenju NDH, podsjetio je na jasenovačkoj komemoraciji hrvatski premijer Zoran Milanović.

„Za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska. To su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske!“, rekao je Milanović.

On je svoje izlaganje zaključio riječima – živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!

Kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović micanjem Titove biste iz predvorja svoje rezidencije izazvala ogorčenje u dijelu javnosti, ona je, vjerojatno da bi izbjegla zvižduke, Jasenovac posjetila na sam dan proboja 22. travnja i položila cvijeće uz spomenik žrtvama, a na današnji skup poslala je osobnog izaslanika, hrvatskog „oskarovca“ za „Schindlerovu listu“ i logoraša Auschwitza br. A 3317 Branka Lustiga, čija je brojna obitelj likvidirana u Jasenovcu. Nitko ne može negirati zločine u Jasenovcu, kazao je.

„Pa ljude su klali na svakom koraku! Židove, Srbe, Rome, Hrvate koji su se ogriješili o neke njihove neviđene zakone! Sve su ih klali!“, podsetio je Lustig.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pozvao je hrvatsko društvo da se odupre – kako je kazao – atmosferi fašizacije i nacizacije.

„Može li se sačuvati sjećanje na ovo strašno mjesto i još strašniju zamisao države kakva je bila ustaška NDH ukoliko ni predstavnici pravosuđa ni mnogi u politici ne vide ništa sporno – a kamo li opasno – u stadionskom skandiranju 'za dom spremni!'?“

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin kazao je kako hrvatski narod nije prihvatio NDH, već se masovno odazvao pozivu antifašista predvođenih Titom na oružani otpor, za što je nagrađen burnim pljeskom nazočnih.

„S ovog mjesta treba jasno poručiti: ne dozvolimo nove Jasenovce, Danice, Ovčare, Škabrnje, Srebrenice i druga gubilišta, jer u njima najviše stradavaju nevini. Mlade generacije, one koje dolaze, zaslužuju bolje od onoga što im se danas nudi!“

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko naglasio je kako treba biti osjetljiv i odmah reagirati na recikliranje poraženih ideja i ideologija.

„Moramo ih osuđivati i moramo ih prokazivati. Nikada ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu budu zaboravljene ili – još gore – da bilo tko pokuša negirati ustaške zločine.“

Predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac Nataša Mataušić podsjetila je na okolnosti proboja i stradanja jasenovačkih logoraša pred 70 godina, zaključivši svoje izlaganje porukom.

„Svaki pedalj ove livade na kojoj danas stojimo, svaka njena stopa natopljena je krvlju logoraša. Svaka stopa ove danas prekrasne livade vrišti – ne zaboravi, kako se to nikada više ne bi ponovilo“, podsjetila je ona.

Komemoraciji su nazočili veleposlanici niz država akreditirani u Zagrebu, izaslanici antifašističkih veteranskih udruga kao i preživjelih logoraša iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, predstavnici vjerskih zajednica- pravoslavne, židovske, islamske i katoličke koji su održali i kratak obred za žrtve Jasenovca. Kako i svake godine, u sklopu komemoracije izvedeno je i glazbeno djelo koje atmosferom i porukom pristaje komemoraciji – ove godine bilo je to izuzetno potresno „Kolo bola“ Stanka Horvata na stihove Maka Dizdara, a u izvedbi Zbora Hrvatske radio-televizije.

Procjenjuje se da je u jasenovačkom logoru u nepune četiri godine postojanja ubijeno ili od posljedice torture i gladi umrlo ukupno do 100.000 ljudi. Prema poimeničnom popisu koji se neprestano dopunjuje i korigira, broj žrtava sa imenom i prezimenom je 83.145. Na tom popisu najviše je Srba, gotovo 48.000, zatim preko 16.000 Roma, preko 13. 000 Židova i preko 4.000 Hrvata.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG