Dostupni linkovi

logo-print

Ne samo koliko, nego i kamo sa europskim sredstvima?


Ilustracija

Ilustracija

Sredstva iz europskih fondova potencijalno su moćno oruđe koje može pomoći izlasku Hrvatske iz krize i letargije. U korištenju tih sredstava nije važna samo kvantiteta, već i kvaliteta, kažu naši sugovornici, odnosno – kako upotrijebiti sredstva iz europskih fondova za gospodarski rast, izvoz i zapošljavanje.

Svega 18 posto hrvatskih građana očekuje da će u ovoj godini živjeti bolje nego u godini za nama, trećina ne očekuje promjene, a njih čak 47 posto očekuje da će živjeti lošije. Svega 19 posto građana misli da će aktualna vlada lijevog centra u preostale dvije godine mandata uspjeti izvući zemlju iz ekonomske krize, a čak 79 posto građana u to ne vjeruje, pokazuju rezultati ankete agencije Hendal. To je stanje duha s kojim je Hrvatska ušla u 2014. godinu.

Što se Vlade tiče, tu se – čini se - ništa neće mijenjati u ovoj godini. Premijer Zoran Milanović izjavio je da je zadovoljan smjerom, ali ne i tempom, ali kako odbija svaku mogućnost rekonstrukcije Vlade, očito će se nastaviti i istim smjerom i istim tempom.

Na inertnost i tromost sustava je u svojoj novogodišnjoj čestitci upozorio i predsjednik Ivo Josipović, poručujući da „reforme, utemeljene na racionalnim odlukama u financijskoj i gospodarskoj politici, privlačenju investicija, organizaciji državne vlasti, ali i reforme lokalne i regionalne samouprave, ne mogu čekati.“

Međutim, kako i to ovisi o izvršnoj vlasti, a uvijek su pred nama neki izbori kao alibi za odlaganje odlučnih poteza, reforme će također pričekati.

Zato su tim važnije mogućnosti što koje se pred Hrvatskom, njenim gospodarstvom i njenim građanima otvaraju sa hrvatskim članstvom u Europskoj uniji. U tom kontekstu, makroekonomist Ante Babić očekuje pozitivni preokret trendova negdje oko polovice godine, a dobar dio optimizma temelji i na boljem iskorištavanju mogućnosti što ih pruža članstvo u Europskoj uniji.

„Poljoprivreda je ona koja na jednoj strani gubi, ali na drugoj strani dobiva izdašnija sredstva u šemi zajedničke poljoprivredne politike, unutar prehrambenog sektora oni koji su bili uspješni bit će još uspješniji na tržištu, imamo dijelove industrije – od strojogradnje i električne industrije do svakako farmaceutske industrije gdje imamo što ponuditi. Puno toga s europskim novcima možemo napraviti u transportu i energetici, mnogi su iz Europske unije zainteresirani za turizam, a ono gdje svakako imamo šanse – to su profesionalne usluge, tehničko osoblje, liječnici, kombinacija zdravstva i turizma i drugo.“

Iskoristiti prednosti članstva

Politički analitičar i bivši hrvatski diplomat Branko Caratan za RSE podsjeća da članstvo Hrvatske u Europskoj uniji dugoročno pridonosi modernizaciji hrvatskog društva i hrvatske ekonomije.

„Međutim, kratkoročno nije samo važno da naši projekti premaše sumu koja se uplaćuje u briselski proračun, nego je prije svega važno pridonose li ti projekti rješavanju aktualne hrvatske ekonomske krize – hoće li biti usmjereni na rast, izvoz i zapošljavanje? Treba dodati da briselska administracija vidi neoliberalnu politiku i da je tama politika sama po sebi problem“, istaknuo je Caratan.

Ili najkraće, svaka čast novcu iz europskih fondova za dječje vrtiće, ali ono što bi bilo mnogo važnije je primjerice novac za prugu od Rijeke do Zagreba, usko grlo koje već preko tri decenije onemogućuje da Rijeka postane jedan od ulaza s Mediterana u centralnu Europu poput Trsta i Kopra.

HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica pak u izjavi za RSE proziva aktualnu hrvatsku vladu lijevog centra da ne radi dovoljno na korištenju europskih fondova.

„Puno je pozitivnih stvari - od zajedničkog tržišta do drugih pogodnosti – koje bi naša Vlada trebala znati iskoristiti. Nažalost, fondovi koji stoje na raspolaganju i spremni su od 1. siječnja 2014. godine nisu u punoj funkciji i pripremni za korištenje, pa je i ovo prilika da upozorim Vladu da se aktivnije uključe u korištenje fondova koji bi pomogli da Hrvatska u jednom dijelu ipak nadvlada ovu krizu. Nadam se da će se u 2014. godini puno bolje koristiti prednosti članstva u EU.“

Podatke koje iznosi opozicija uvijek treba dopuniti i sa službenim podacima. Po Vladinim podacima s početka prosinca, Hrvatska je iz europskih fondova povukla 18 milijuna eura više nego što je uplatila. U prošloj godini ugovoreno je povlačenje 1,12 milijardi eura iz europskih fondova, od čega je 584 milijuna eura već isplaćeno.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG