Dostupni linkovi

logo-print
U Mostaru je u srijedu održana hitna sjednica Vlade Federacije BiH na kojoj je, između ostalog, utvrđen Prijedlog zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata. Ovaj zakon, koji je jedan od uslova da Bosna i Hercegovina dobije MMF-ov stand bay aranžman, ujedinio je ministre - one čije stranke čine novu parlamentarnu većinu i one koji nisu više dio iste. No pitanje je hoće li Federalna vlada u tom sazivu i dalje raditi, tim prije jer je njen premijer Nermin Nišić odlučio sazivati samo vanredne sjednice dok se ne riješi političko previranje u Federaciji BiH, koje traje mjesecima, a njegov zamjenik Jerko Ivanković Lijanović redovne sjednice.

Dvije vlade pod jednim krovom - tako bi se u najkraćem mogla objasniti sadašnja situacija u Vladi Federacije BiH, izvršnoj instituciji u kojoj mjesecima ništa ne funkcioniše. Nova parlamentarna većina, na čelu sa SDP-om, nije većina i u Federalnoj vladi, pa se u posljednje dvije sedmice dešava da oni koji su opozicija sazivaju sjednice Vlade. I dok se čeka da konačnu odluku o svemu donese Ustavni sud Federacije BiH, SDP-ov premijer Nermin Nikšić odlučuje da saziva samo vanredne sjednice, i to zbog zakona čije bi neusvajanje BiH moglo koštati dobijanja novca od MMF-a.

Nermin Nikšić

Nermin Nikšić

„Samo smo se za jednu sjednicu opredijelili. Ja sam rekao da ću je zakazati u srijedu jer je to hitno zbog sjednice Predstavničkog doma. Dalje ćemo se opredjeljivati također prema tome kako će se razvijati situacija i hoćemo li imati nešto hitno“, naveo je Nikšić.

Nikšićev zamjenik u Vladi Federacije Jerko Ivanković Lijanović već dva puta je sazivao sjednice te izvršne institucije na kojima su prisustvovali ministri koji ne dolaze iz stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu. Da bi to uradio, Ivanković je promijenio poslovnik, a o novim potezima svog dojučerašnjeg šefa Vlade kaže:

„Da li je sjednica redovna ili hitna - u biti je manje važan njen naziv, važno je da se na toj sjednici nađu važne točke dnevnog reda.“

Pravno gledano, jedino predsjednik Vlade Federacije ima pravo da saziva sjednice te izvršne institucije, kaže za RSE Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava na Mostarskom univerzitetu.

„On ima pravo da saziva i vanredne i one koje nisu vanredne“, kazao je Pobrić.

Rušenje državnih temelja

No, kako je u Bosni i Hercegovini sve moguće, nije iznenađenje da se u novonastaloj političkoj situaciji u jednom njenom entitetu krši ustav, ili ga svako tumači kako njemu odgovara. Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa o tome kaže:

Adis Arapović

Adis Arapović

„U ovom pravnom vakuumu do tumačenja od strane suda mogu se desiti mnoge malverzacije - mogu se zakazivati sjednice bez pravnog, zakonskog utemeljanja. S druge strane, propuštaju se prilike, ne sazivaju se redovne sjednice od strane premijera, iako entitet FBiH grca u problemima. Oni su budžetski, fiskalni, socijalni, ekonomski i svakim danom ljudi u ovoj zemlji žive gore, umjesto da žive bolje - jer su zbog toga dali povjerenje strankama koje su formirale parlamentarnu većinu ili jednog ili drugog nivoa“.

I dok traju politička prepucavanja, ekspertna grupa koju je sačinila Ambasada SAD-a u BiH radi na izmjeni postojećeg ustroja Federacije BiH. Njen član Vehid Šehić navodi kako je upravo sadašnje stanje u ovom bh. entitetu pokazatelj kako je nužno Ustav promijeniti da bi se određene nejasnoće i nedorečenosti ustavnih rješenja otklonile.

„Ovo ide u prilog radnoj grupi - jer njene preporuke će ići u pravcu da se ovo nikada više ne može ponoviti“, kaže Šehić.

Profesor na Mostarskom sveučilištu Slavo Kukić zaključuje:

„A kako će cijenu za to platiti bh. građani, a BiH će biti sve udaljenija od društva evropskih naroda i sve manje će ju se ozbiljno shvaćati kao ozbiljnog partnera.“

Nakon što je krajem prošlog mjeseca međunarodna zajednica odlučila da ne interveniše u Federaciji BiH, zahtijevajući od domaćih političkih stranaka da višemjesečni problem riješe, ovdašnjoj javnosti je jasno da je to „nemoguća misija“.

Svi su skloni ocjeni kako je jedino rješenje ili raspisivanje vanrednih izbora ili status quo do 2014., kada bi trebali biti održani parlamentarni izbori. Zbog toga Vehid Šehić poručuje:

„Da li su političari svjesni ili ne, ali ovo ruši temelje BiH kao suverene države. Njihova odgovornost je velika, ali lični interesi su daleko ispred opštih interesa i zato imamo ovakav politički, ekonomski, a vjerovatno uskoro i socijalni haos.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG