Naučnici sa Univerziteta John Hopkins u Marylandu zagovaraju upotrebu novog kalendara po kojem bi svaka godina bila identična prethodnoj. Novi kalendar bi značio da možemo zaboraviti na prestupnu godinu i mjesec sa 28 dana, ali bi, naprimjer, naš rođendan uvijek bio na isti dan u sedmici.
Naučnici predlažu reformu kalendara kojeg se pridržavamo posljednjih 430 godina otkako je papa Gregorije 13. ustanovio gregorijanski kalendar. Novi kalendar predviđa da je svaka godina ista prethodnoj i da Božić, naprimjer, uvijek bude nedjeljom.
"Kalendar koji ja predlažem nije ni blizu tačan kao gregorijanski, ali je mnogo pogodniji", rekao je astrofizičar Richard Henry sa John Hopkins Univerziteta, prenosi livescience.com.
Problem sa dizajniranjem novog kalendara jeste to što je godina duga 365.2422 dana, i ostavlja ekstra isječak koji se ne uklapa u dan u trajanju od 24 sata. Nakon nekog vremena, u kalendaru bi bili značajni pomaci, pa bismo Božić slavili nekad u proljeće.
Gregorijanski kalendar se nosi sa ovim problemom tako što dodatni dan u februaru svake četiri godine "ispravlja" isječke i dovodi ih u red.
"Stvarno je nevjerovatno da su u Srednjem vijeku izradili kalendar koji je toliko tačan", rekao je Henry, međutim, ono što on smatra da nije pogodno je to što je svake godine isti datum na drugačiji dan u sedmici.
Novi kalendar, Hanke-Henry trajni kalendar, nazvan je po profesoru Henryju i ekonomisti Steveu Hankeu koji se također zalaže za trajni kalendar.
Novi trajni kalendar ima red od dva mjeseca po 30 dana, zatim jedan od 31 dan. Svake šeste godine bila bi prestupna sedmica krajem decembra koja bi nadomjestila isječke u danima.
Glavni razlog zašto Henry i Hanke predlažu novi kalendar jeste zbog energije koja se utroši na kreiranje kalendara svake godine, kao i zbog toga što je potrebno stalno prilagođavanje novom kalendaru.
Naučnici predlažu reformu kalendara kojeg se pridržavamo posljednjih 430 godina otkako je papa Gregorije 13. ustanovio gregorijanski kalendar. Novi kalendar predviđa da je svaka godina ista prethodnoj i da Božić, naprimjer, uvijek bude nedjeljom.
"Kalendar koji ja predlažem nije ni blizu tačan kao gregorijanski, ali je mnogo pogodniji", rekao je astrofizičar Richard Henry sa John Hopkins Univerziteta, prenosi livescience.com.
Problem sa dizajniranjem novog kalendara jeste to što je godina duga 365.2422 dana, i ostavlja ekstra isječak koji se ne uklapa u dan u trajanju od 24 sata. Nakon nekog vremena, u kalendaru bi bili značajni pomaci, pa bismo Božić slavili nekad u proljeće.
Gregorijanski kalendar se nosi sa ovim problemom tako što dodatni dan u februaru svake četiri godine "ispravlja" isječke i dovodi ih u red.
"Stvarno je nevjerovatno da su u Srednjem vijeku izradili kalendar koji je toliko tačan", rekao je Henry, međutim, ono što on smatra da nije pogodno je to što je svake godine isti datum na drugačiji dan u sedmici.
Novi kalendar, Hanke-Henry trajni kalendar, nazvan je po profesoru Henryju i ekonomisti Steveu Hankeu koji se također zalaže za trajni kalendar.
Novi trajni kalendar ima red od dva mjeseca po 30 dana, zatim jedan od 31 dan. Svake šeste godine bila bi prestupna sedmica krajem decembra koja bi nadomjestila isječke u danima.
Glavni razlog zašto Henry i Hanke predlažu novi kalendar jeste zbog energije koja se utroši na kreiranje kalendara svake godine, kao i zbog toga što je potrebno stalno prilagođavanje novom kalendaru.