Dostupni linkovi

Naučnici blizu potvrde otkrića "Božje čestice"


Laboratorija Evropske organizacije za nuklearno istraživanje u Ženevi
Laboratorija Evropske organizacije za nuklearno istraživanje u Ženevi
Richard Solash

Nakon višeg dana nervoznog iščekivanja naučne zajednice, istraživači Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) su u utorak objavili da su otkrili 'intrigantne tragove' o postojanju Higgs Boson čestice, nazvane 'božja čestica' zbog njene teoretske uloge u stvaranju univerzuma.

Iako je potrebno uraditi još dosta cijepanja atoma prije nego ova neuhvatljiva subatomska čestica zaista bude pronađena, fizičari navode da bi taj trenutak mogao doći ranije nego se mislilo, čak i naredne godine.

Za vrijeme novinarske konferencije u Ženevi, generalni direktor CERN-a Rolf-Dieter Heuer je rekao:

„I dalje nam je potrebno mnogo sudarnih procesa naredne godine da bismo dobili definitivan odgovor na šekspirijansko pitanje o Higgs-Boson: Biti ili ne biti. Ipak, smatram da smo ostvarili iznimno dobar napredak.“

Taj napredak je uzbudio kompletnu naučnu zajednicu.

Nazvana po britanskom fizičaru Peteru Higgsu, koji je još 1964. godine naveo mogućnost postojanja ove čestice, Higgs boson čestica se smatra česticom koja pomaže raspodjelu mase u svakoj tvari u kosmosu.

To je misteriozna karika u takozvanom Standardnom modelu fizike, koja objašnjava kako se uklapaju svi osnovni gradivni materijali.

U osnovnom materijalu koji je napisao CERN se navodi da bez Higgs boson čestice „kosmos bi bio mnogo drugačije mjesto.... ne bi bilo obične tvari kakvu poznajemo, ne bi bilo hemije, biologiije, niti ljudi.“

Nakon nekoliko decenija rada, istraživačima nije uspjelo da dokažu postojanje čestice – to bi otkriće bilo jedno od najbitnijih u historiji fizike i odgovorilo bi na neka od najbitnijih naučnih pitanja o stvaranju kosmosa.

Solidni temelji

Pronalazak 'božje čestice' je najavljeno kao glavni cilj CERN-ovog deset milijardi dolara vrijednog velikog hadronskog sudarača ili Large Hadron Collider (LHC), koji od 2008. godine šalje zrake čestica koje se sudaraju pri brzini približnoj brzini svjetlosti ou tunelima ispod granice između Francuske i Švicarske.

Danas naučnici navode da su dva nezavisna eksperimenta namijenja za određivanje mase čestice registrovala dva signala u svojim podacima na skoro identičnom mjestu – između 124 i 126 gigaelektronvolta.

Fizičarka Fabiola Gianotti koja je vodila jedan od eksperimenata, navodi da bi ovi podaci mogli dovesti do direktnog otkrića:

„Još uvijek je prerano za reći da li je do uspjeha došlo zbog fluktuacije pozadine ili je povezano sa nečim mnogo interesantnijim. Smatram da nam samo dodatna istraživanja i više podataka mogu omogućiti da dođemo do tog odgovora, ali je dobra stvar što sada znamo da ćemo do kraja 2012. godine, ili čak ranije, imati konačan odgovor.“

Kazala je da takvi rezultati nisu očekivani tako brzo, posebno kada se u obzir uzme nevjerovatna kompleksnost njihovog posla:

Ovi izrazito složeni detektori zaista rade dosta dobro. A u prošlosti smo mislili da će nam biti potrebno dosta vremena, mnogo više vremena, da ih shvatimo i kalibriramo. Ovi detektori imaju stotine miliona kanala, sa mnogo različitih tehnika, a neke od ovih tehnologija su sasvim nove. Ogromne su i, istovremeno, nevjerovatno kompleksne i precizne.“

„Uspostavili smo solidne temelje za nevjerovatno uzbudljive mjesece koji su pred nama,“ dodala je.

Sve će oči biti uperene u CERN naredne godine kada nastavi svoj lov na Higgs boson česticu, ali i kada nastavi raditi na drugim, novim eksperimentima za fiziku čestica.

Francuski i italijanski istraživači su šokirali naučnu zajednicu u septembru kada su predstavili mjere koje navodno pokazuju subatomske neutrino čestice koje se kreću mnogo brže od same svjetlosi, što je, sudeći prema radu Alberta Einsteina, nemoguće.

Naučnici će raditi i na potvrđivanju ovih otkrića.
XS
SM
MD
LG