Naučnici su "otključali" ključne dijelove genetskog koda pšenice, jedne od najvažnijih žitarica, što bi moglo da doprinese proizvodnji dovoljne količine hrane za čovječanstvo.
Naučnici se nadaju da će novi podaci ubrzati razvoj pšeničnih varijeteta, koji će biti otporniji na biljne bolesti i sušu, što su ključni uzroci propadanja usjeva.
Žetva je ove godine bila pogođena ekstremnim vremenskim prilikama širom planete, što je imalo za posljedicu veliko poskupljenje hrane.
Detalji o otkriću objavljeni su u žurnalu Nature, prenio je BBC.
U istraživanju su učestvovali naučnici iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke. Oni su zasnovali svoj rad na publikaciji o okviru pšeničnog genoma iz 2010. godine i razvili način za dešifrovanje pojedinih segmenata genoma.
"Jedan od razloga zbog kojih se pšenica uzgaja širom svijeta je mogućnost njenog prilagođavanja lokalnim uslovima", izjavio je koautor studije Neil Hall sa Univerziteta u Liverpoolu.
Pšenica je prošle godine sa 681 miliona proizvedenih tona bila treća najzastupljenija žitarica, poslije kukuruza i riže, i imala je udio od 20 posto u svim kalorijama koje je konzumirala svjetska populacija.
Profesor Hall kaže da će novo otkriće pomoći u razvoju otpornosti pšenice i poboljšanju kvaliteta njenog zrna.
Istraživači kažu da će ratari i naučnici sada moći da selektuju biljke sa poželjnim kombinacijama gena uz pomoć markera koji su utvrđeni studijom.
"Biljke koje nemaju željene osobine moći će se efikansije eliminisati, a one sa poželjnim karakteristikama biće brže identifikovane, što će ubrzati proizvodnju novih varijeteta", rekao je Hall.
On je dodao da je teško prognozirati kada će biti uzgojeni varijeteti uz pomoć nove tehnike, ali je dodao da to može postati moguće već za pet godina.
Naučnici se nadaju da će novi podaci ubrzati razvoj pšeničnih varijeteta, koji će biti otporniji na biljne bolesti i sušu, što su ključni uzroci propadanja usjeva.
Žetva je ove godine bila pogođena ekstremnim vremenskim prilikama širom planete, što je imalo za posljedicu veliko poskupljenje hrane.
Detalji o otkriću objavljeni su u žurnalu Nature, prenio je BBC.
U istraživanju su učestvovali naučnici iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke. Oni su zasnovali svoj rad na publikaciji o okviru pšeničnog genoma iz 2010. godine i razvili način za dešifrovanje pojedinih segmenata genoma.
"Jedan od razloga zbog kojih se pšenica uzgaja širom svijeta je mogućnost njenog prilagođavanja lokalnim uslovima", izjavio je koautor studije Neil Hall sa Univerziteta u Liverpoolu.
Pšenica je prošle godine sa 681 miliona proizvedenih tona bila treća najzastupljenija žitarica, poslije kukuruza i riže, i imala je udio od 20 posto u svim kalorijama koje je konzumirala svjetska populacija.
Profesor Hall kaže da će novo otkriće pomoći u razvoju otpornosti pšenice i poboljšanju kvaliteta njenog zrna.
Istraživači kažu da će ratari i naučnici sada moći da selektuju biljke sa poželjnim kombinacijama gena uz pomoć markera koji su utvrđeni studijom.
"Biljke koje nemaju željene osobine moći će se efikansije eliminisati, a one sa poželjnim karakteristikama biće brže identifikovane, što će ubrzati proizvodnju novih varijeteta", rekao je Hall.
On je dodao da je teško prognozirati kada će biti uzgojeni varijeteti uz pomoć nove tehnike, ali je dodao da to može postati moguće već za pet godina.